Što ga više progone, niječu i zaobilaze, Bosanski jezik - kao najstariji jezik na Zapadnom Balkanu - privlači sve veću pažnju.
On ima tri stamena stuba - pravopis, gramatiku i rječnik.
I prošlost.
O njemu misle i stalno ga nadopunjuju ugledni akademici, doktori jezičkih nauka, profesori i drugi ugledni javni radnici.
Utemeljen je na staroj jezičkoj baštini i ispisan na papiru i u genima onih koji ga govore. On - Bosanski jezik - kroz dugu historiju, javljao se i sa mramora i sa stećaka onima koji ga uče i vole.
U Bosni i Hercegovini Bosanski je službeni jezik.
Na Kosovu, u Srbiji, u Sandžaku i Crnoj Gori govore ga Bošnjaci, ali i pripadnici drugih naroda i narodnosti.
Prema popisu iz 2013. godine, milion i 866 hiljada i 585 stanovnika u Bosni i Hercegovini govorilo je i nastavilo da govori svoj matični - Bosanski jezik.
Govore svoj jezik jer ga razumiju. I vole. I jer je njihov i naš .
Pa tako i mladi Bosanci i Hercegovci iz domovine, ekipa koja stoji iza projekta ABC Djeca, Zmajko i Lilly, čikaški, sentluiski, njujorški i vašingtonski... Jednom riječju, američki Bošnjaci, ali i drugi narodi, kojima je taj jezik legao na srce i postao brana zahuktaloj asimilaciji, okreću se svom identitetu i svom jeziku.
On - Bosanski jezik - u stopu prati naše ljude, koji su, silom neprilika, progonjeni sa vjekovnih bosanskohercegovačkih ognjišta, da bi ih jedno strašno vrijeme i zeman posijali po američkoj, australskoj, azijskoj, afričkoj i evropskoj zemlji.
U domovini, Bosni i Hercegovini, Bošnjaci čine 52,86% ukupnog stanovništva. U Srbiji ovim jezikom se služi 138.871 stanovnik, Crnoj Gori 13.077,, Hrvatskoj 16.856, na Kosovu 28.898. i Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Državama oko pola miliona.
U Republici Turskoj se procjenjuje da ima izmedju stotinu i dvije stotine hiljada onih koji govore svojim, Bosanskim jezikom, od oko pet miliona Bosanaca i Hercegovaca, koji su se doselili krajem devetnaestog vijeka u tu bratsku državu.
Pisma Bosanskog jezika su latinica i ćirilica. Historijska pisma su bosančica i arebica.
Nauka, koja se bavi Bosanskim jezikom - naziva se Bosnistika.
Bosanski jezik spada u vrstu tonskih jezika koji se u lingvistici nazivaju jezici s tonskim akcentom, a za njega je karakteristično postojanje dvaju tonova - silazni i uzlazni i dviju vokalnih dužina -kratak i dugi vokal.
Bosanski jezik je sistem četiri dijalekta štokavskog narječja: zapadnobosanski, istočnobosanski, istočnohercegovački i zetsko-južnosandžački.
Bošnjaci imenuju svoj maternji jezik mahom - Bosanskim.
I ne samo oni, nego i mnogi njihovi susjedi. Najčešće Hrvati - i u Bosni i Hercegovini i izvan nje - o čemu svjedoče brojna djela, dokumenti, te putnici kroz Bosnu i Hercegovinu.
Bošnjaci su ostali vezani za svoj jezik i od kraja petnaestog - do početka 20. Stoljeća.
Preko tri stotine stvaralaca u tom periodu ostavilo je raznorodna djela, najvećim dijelom na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. U tim djelima jezik žitelja Bosne i Hercegovine nazivan je Bosanskim. Više od stotinu tih autora dodalo je svom imenu odrednicu Bosnavi/Bosnali/Bosnjak/Bosanac, koja signalizira njihovu golemu i trajnu vezanost za maticu Bosnu i Hercegovinu.
Pri kraju ovog susreta i razgovora sa vama, dragi naši nasljednici - diljem svijeta - želim vas podsjetiti da je prvi pjesnik, koji je pjevao domovini na Bosanskom narodnom jeziku, bio Ajvaz Dedo, čija je pjesma o prodoru kralja Matijaša u Bosnu datirala oko 1480. godine.
Tokom dvadesetog stoljeća Bosanski jezik je prošao kroz mnoge mijene.
Prvi, i vjerovatno najvažniji period u formiranju savremenog Bosanskog jezika je razodoblje prijelaza iz 19. u 20. stoljeće ili doba tzv. Bošnjačke renesanse.
Raspadom Jugoslavije i za vrijeme agresije na našu domovinu, 1992. godine, počela je konačna standardizacija Bosanskog jezika, i to u rječniku Alije Isakovića, Pravopisu Senahida Halilovića i Gramatici Dževada Jahića, Senahida Halilovića i Ismaila Polića. Odlike bosanskog standardnog jezika, po propisima tih djela, jesu češća upotreba orijentalizama -turcizmi i arabizmi.
Bosanski jezik, uz hrvatski i srpski, jedan je od tri službena jezika u Bosni i Hercegovini.
Nažalost, u našoj domovini, preciznije u njenom manjem entitetu, još uvijek je surovo izopćen iz nastavne prakse na tom teritoriju, nastalom na genocidu Bošnjačkog naroda. I mada je diljem svijeta, narodima prepušteno da oni odlučuju kako će se zvati njihov jezik, predstavnici tog entiteta, na sve načine, i dalje NEKAŽNJENO pokušavaju odbiti njegovu primjenu u nastavnom procesu.
A pošto sila - Bogu nije mila – i to će, ako Bog da, proći.
Neka i to bude JEDAN od razloga da svi vi, pogotovo mladi Bosanci i Hercegovci, koji ste odlučili asimilaciji reći – NE i počeli sa učenjem svog maternjeg jezika – usvojite i prigrlite svoj - Bosanski jezik i postignite cilj - da on bude i na američkom kontinentu, kao i drugdje u svijetu, široko rasprostranjen i - neuništiv.
Sretno vam osvajanje znanja i umijeća u vremenima koja dolaze - s Bosanskim jezikom na usnama, u srcima i dušama.
