BOSANSKO-HERCEGOVAČKO BOGATSTVO ŠUMA
U našim nepreglednim gorama rano se bude brojne šume bosanske i hercegovačke! Rano hode sunčevim stazama nepreglednim, crnogoričnim i bjelogoričnim, kao naše najveće blago. Te tri veličanstvene prirodne ljepote - vodu, zrak i zemljište - od jutra do sjutra, moramo neumorno njegovati. Uz to, nevjerovatno, ali, istinito - ništa i nigdje nema ljepše, niti mirisnije, od drveta!
Krenimo redom...
Sunčeva svjetlost, ranom zorom, kupa brojne listove. Posvuda oko nas šume, polja i planine. Velikim brojem svih vrsta drveća - bukvi, hrastova, jela, smrča, borova, grabova, javorova, jasenova i drugih vrsta – stasaju raznolike šumske zajednice. U šumama žive brojne vrste ptica, sisara, insekata, gljiva i drugih organizama. Šume su, zapravo, ogroman prirodni dom, koji štiti izvore, potoke i rijeke, zadržavajući vodu u zemlji i smanjujući eroziju i bujično oticanje. Za čisti zrak drveća vezuju se ugljen dioksid i fotosinteza. Njeguju drvo i gljive, te ljekovito i aromatično bilje, šumske plodove, med i druge proizvode. Zaštita tla putem korijenja drveća povezuje i čuva zemljište od spiranja i erozije. Šume ublažavaju visoke temperature, stvaraju hladovinu i utiču na vlažnost zraka. S’ druge strane, naše šume pružaju prirodna staništa i prostor za život velikog broja divljih životinja. Istodobno, značajno mjesto u ekonomiji Bosne i Hercegovine zauzimaju šume uz ogromnu turističku, rekreativnu i zdravstvenu vrijednost.
Dok se kroz krošnje probija Sunčeva svjetlost, korijen “radi” svoj posao u dubini zemlje. Zato, dragi ABC deovci, u nastavku govorimo malo o značaju korijena, koji učvršćuje drvo u zemlji, upija vodu, uzima mineralne materije, te pomaže da tlo ostane povezano i zaštićeno od erozije. Ispod svakog drveta rađaju se čitave skrivene svijetionice gljiva, bakterija, sitnih organizama i brojnih drugih živih bića. Uz njih su listovi, koji imaju ogroman značaj za prirodu. Oni proizvode hranu za drvo, učestvuju u stvaranju kisika, vezuju ugljen - dioksid, te uređuju hladovinu i isparavanje vode utičući na vlažnost i temperaturu zraka. Zato je šuma svojevrsni veliki prirodni sistem za održavanje života!
Kada Sunce visoko zasija, krošnje drveća naprave nepregledni “prirodni zeleni krov”. U šumi je često ugodnije i svježije, nego na otvorenom prostoru. Hladovina štiti tlo, biljke, životinje i čovjeka, a od jakog Sunčevog zračenja neprekidno mirišu planine. Šume tako postaju prirodna klima, uređaj i učionica, kao i selo, planine i gradovi.
Jedno veliko stablo može biti pravi mali hotel prirode! U njegovoj krošnji mogu živjeti ptice, vjeverice, sove, insekti i brojni kukci. I ko zna još koje biljke i životinje… U dupljama stabala mogu se skrivati ptice i sitni sisari, dok se ispod kore, i u obližnjem tlu, nalazi još mnogo “sićušnih stanovnika”! A šuma, kao cjelina, dom je mnogim većim životinjama. Srnama, jelenima, divljim svinjama, lisicama, medvjedima i vukovima, kao i brojnim drugim vrstama životinja.
Eh, sada, recimo još koji dar njenog veličanstva ŠUME!
Drveće ne daje samo hladovinu i kisik. Neka stabla daju i plodove i sjemenke, kojima se hrane i ljudi i životinje. U našim šumama možemo pronaći, između ostalog, i bukvicu, žir, divlje jabuke, divlje kruške, šumske plodove i druge jestive darove prirode. Žir je važna hrana za mnoge životinje, dok sjemenke i plodovi omogućavaju obnavljanje šuma.
Na bosansko-hercegovačkim planinama, na brdima i dolinama, rastu različite vrste drveća. Među najpoznatijim su bukve, jele, smrče, hrastovi, grabovi, borovi, javorovi i jaseni. Posebna vrijednost naših šuma nije samo u drvnoj masi. Njihovo bogatstvo čine voda, tlo, biljke, životinje, gljive, čist zrak i ogromna biološka raznolikost.
Šumsko zemljište upija kišnicu i pomaže njenom zadržavanju. Korijenje i šumsko tlo usporavaju oticanje vode, smanjuju eroziju, pomažu očuvanje izvora i potoka i doprinose zaštiti od bujičnih voda. Zato su šume veoma važne za bosansko-hercegovačke rijeke!
Kada Sunce zađe, šuma ne zastane niti tren da predahne. Danju su aktivne mnoge ptice, leptiri i drugi dnevni stanovnici. Noću počinju svoj život sove, šišmiši, ježevi, razne vrste kukaca i brojne druge životinje. Drvo miruje, ali šumski život nastavlja svoj veliki prirodni ciklus.
A šta se dešava kada drvo “ostari”?
I tada je korisno! Staro ili oboreno stablo može postati sklonište za insekte, domove gljiva, mjesta za gniježđenja, hranom mnogih organizama i te na kraju i dio tla. Tako se završetak života jednog drveta pretvara u početak života brojnih drugih bića! Što bi rekli znameniti zaljubljenici: “…Jedan dan u životu drveta je zapravo jedan dan u životu čitave šume”! Drvo svojim korijenom čuva tlo, svojim listovima stvara hranu i kisik, svojom krošnjom pruža hladovinu, svojim plodovima hrani životinje i ljude, a svojim stablom daje dom mnogim živim bićima.
Zato na samom kraju podvucimo i zapamtimo da “Čuvajući jedno drvo” zapravo “Čuvamo šume”!!!!
Naša Domovina Bosna i Hercegovina ima veliko šumsko bogatstvo. Zajednička nam je obaveza da ga ostavimo zdravog i budućim generacijama!
Do nove teme, srdačno vas pozdravljamo iz naših kotlina zagrljenih prelijepim jesenjim bojama bosanskih šuma.