Dragi naši školarci a još uz to i ABC-deovci, jeste li se ikada zapitali koliko dugo jedno drvo može živjeti?
Može li neko stablo pamtiti događaje od prije nekoliko stotina godina?
Može li jedno drvo biti starije od mnogih gradova, građevina i historijskih spomenika?
E pa vaš vam sarajevski saradnik ovoga puta kaže, vjerovali ili ne, može!
Bosna i Hercegovina je zemlja prelijepih planina, gustih šuma i neobičnih stabala. Neka od njih rastu stotinama godina, a za pojedina se, prema stručnim procjenama i starijim zapisima, vjeruje da su stara čak više od hiljadu godina!
Krenimo zajedno u pohode zvane šetnja kroz šumska prostranstva naše domovine i upoznajmo neke od pravih zelenih čuvara prošlosti!
Jedno od najpoznatijih prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine je prašuma Perućica, koja se nalazi u Nacionalnom parku Sutjeska. Prašuma je posebna vrsta šume u kojoj priroda uglavnom sama određuje kako će drveće rasti, stariti i obnavljati se. U njoj možemo pronaći ogromna stabla, oborena debla, mlade biljke i različite životinje. U Perućici rastu bukve, jele i smrče, a neka stabla stara su i po nekoliko stotina godina. Posebno je zanimljiva jedna izmjerena smrča visoka čak „63 metra“!
Zamislite samo koliko bi visoko trebalo podići glavu da biste vidjeli njen vrh! Ihh, vama to vala ide od ruke, ali nama starijima ipak malo teže!
Planina Prenj krije jedno od najzanimljivijih stabala naše zemlje – staru tisu. Tisa je neobično drvo. Raste veoma sporo, ali može živjeti izuzetno dugo. Prema pojedinim stručnim procjenama, za jednu prenjsku tisu navodi se starost od približno 1.500 do čak 1.800 godina. Važno je napomenuti da su to procjene iz stručnih i historijskih izvora, a ne konačno potvrđena starost „savremenijim“ mjerenjima. Ako su ove procjene tačne, ovo drvo je moglo početi rasti još u davnim vremenima, kada su naši preci živjeli sasvim drugačijim životom!
Stare tise mogu se pronaći i na drugim područjima Bosne i Hercegovine, među kojima su Pepelari kod Zenice, Bukov Do kod Olova, Čvrsnica i druga planinska područja.
A pazite sad ovaj fakat dragi školarci! Carski hrast je drvo u koje je moglo stati, vjerovali ili ne čak 64 vojnika! Baš u selu Rankovići kod Novog Travnika nalazi se čuveni Carski hrast lužnjak.
Za ovo veličanstveno stablo tradicionalno se navodi da je staro oko 1.000 godina. Njegova prošlost krije i jednu nevjerovatnu priču! Prema historijskom zapisu, njegovo ogromno i šuplje deblo bilo je toliko prostrano da su tokom vojne vježbe 1887. godine u njegovu unutrašnjost mogla stati čak 64 vojnika – bez ratne opreme! Možete li zamisliti koliko je to ljudi? Posebno je zanimljivo da je ovaj stari hrast, uprkos svojoj dubokoj starosti i oštećenjima, još ranije bio poznat po tome što je i dalje rađao žirom. Neumoran, nema šta! To je još jedan dokaz koliko priroda može biti izdržljiva i čudesna.
Opet smo tu u prostranstvima Srednje Bosne, to jest, u Turbetu kod Travnika gdje se nalazi jedna od najpoznatijih starih bijelih topola u Bosni i Hercegovini. Prema novijim zapisima, njena starost procjenjuje se na oko 400 godina. A tek njene dimenzije! Prema historijskim podacima iz 1931. godine, jedna od tamošnjih topola imala je obim debla od približno devet metara, dok je njena visina iznosila oko 30 metara. To znači da bi veći broj dječaka i djevojčica, pardon naše drage ABC Djece, moralo stati jedno pored drugog kako bi rukama obuhvatili njeno ogromno deblo!
Još koja o prašumama Bosne...
Perućica nije jedina prašuma u našoj zemlji. Prašuma Janj, koja se nalazi kod Šipova, prostire se na približno 295 hektara. U njoj rastu bukve, jele i smrče, a ovaj šumski prostor predstavlja jedno od značajnih prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine. Prašuma Lom nalazi se na području planine Klekovače. I ona čuva stare šumske sastojine u kojima se priroda razvija svojim prirodnim tokom. Posebno je zanimljiva i prašuma Bobija, za koju se u pojedinim izvorima navodi da u svom dvorištu ima i stabala starijih od 500 godina. Tu su još i šumska područja planine Konjuh, gdje se nalazi prašuma Studešnica, poznata po velikim i snažnim stablima.
Kao što vidite mališani, Bosna, a i Hercegovina pune su šumskih bogatstava. I zato, kada sljedeći put budete hodili domovinom, molimo da prošetate šumom, zastanete na trenutak i pogledate neko veliko, staro drvo. Možda upravo ono pred vama pamti priče koje su se dogodile prije nekoliko stotina godina! U društvu naših dalekih predaka a na poznatim stazama naših deda, nena, majki i očeva!
Do sljedeće šumske avanture, vidimo se, naši dragi ABC-deovci!