
MILIONI NAŠIH RASELJENIKA DILJEM SVIJETA
Svakoga dana, u svakom pogledu, sve nas je manje u našim selima, gradovima i državama. I kod jednih i kod drugih i trećih – sve je isto: Prazne se zavičajne i pune svjetske kuće i neboderi! Na našu i njihovu nesreću, većina ovdašnjih statističara, nikako da “izračunaju” koliko dnevno, mjesečno i godišnje, odseljava, a koliko ih se vraća u domovinu.
Očito, odlaze sa svog praga u neznane zemlje i krajeve i useljavaju se tamo gdje ih sudba prihvati. Dolaze, da bi za sva vemena ostali. A ovamo, odakle su otputovali, pa i iz zemlje Bosne i njene jaranice Hercegovine, statističari nikako da izračunaju koliko nam “ostaje” naroda?! Na nesreću, posvuda se glasno, ali i u medijima, zbori o nevjerovatno brzom umiranju našeg stanovništva, nego o tome koliko se rađa novorođenčadi!
Nema sumnje da Evropa i Amerika prihvataju najviše iseljenika sa Zapadnog Balkana, ali, istovremeno javno Evropljani kažu da ne postoji evropska država, koja nema dijaspore u Americi, a opet, naša zemlja, zajedno sa Srbijom i Kosovom, zaostaje po broju iseljenika u Americi, u odnosu na druge zemlje regiona! Van svake sumnje, Amerika je bila i ostala najpopularnija useljenička država u proteklih nekoliko stoljeća. Brojni Bosanci i Hercegovci su sredinom prošlog stoljeća našli svoje nove domove realizacijom znamenitog “Američkog sna”, pa su se “pridružili” milionima useljenika, ponajviše iz Evrope, ali i iz drugih krajeva.
Da malo prelistamo kakvo nam je stanje diljem dunjaluka!
Prema nekim statističkim podacima, naša zemlja ima svega 3,1% dijaspore u Americi, a dok Srbija ima 2,9%, Crna Gora 5%, Hrvatska 12%, a Slovenija 8,5%. Tu su još i Makedonci i Albanci, sa najmanje 3,7 posto, dok Kosovo ima samo 0,1 % dijaspore u Americi, gdje živi čak 96% Škota i 74% Velšana, u odnosu na broj stanovnika u matičnoj državi. Skoro 40% dijaspore u Americi ima i Velika Britanija, dok Norveška ima čak 71%. Amerika nije pretjerano popularna zemlja ni među Turcima, tako da Turska ima samo 0,2% svoje dijaspore u SAD-u! S druge strane, Nijemcima je Amerika vrlo draga, te oni broje čak polovinu svog stanovništva u SAD-u!!!!!
Prema informacijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, ukupan broj osoba, koje su rođene u našoj zemlji, žive u inostranstvu je million i 671 hiljade i 177 iseljenika. Bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, ovaj broj ne obuhvata njihove potomke, rođene u zemljama prijema. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u našoj zemlji živi tri miliona 531 hiljada i 159 osoba. Broj onih, koji su izvan zemlje, sa bosansko-hercegovačkim porijeklom, procjenjuje se na oko dva miliona ili 35 do 45 posto!
Pomenuto Ministarstvo ne raspolaže podacima druge i treće generacije iseljenika!
Broj iseljenika, rođenih u našoj zemlji, a pripadaju prvoj generaciji iseljenika, je 409 hiljada 367 iseljenika, koji žive u Hrvatskoj, a u Srbiji 335 hiljada 992 iseljenika. Prema podacima iz 2013. godine, u Njemačkoj živi 159.380 hiljada iseljenika, Austriji 149.542, u Americi 132.255, Sloveniji 96.921, Švedskoj 56.477, Švicarskoj 57.542 iseljenika, a slijede Kanada, Australija, Nizozemska, Crna Gora i Danska….
Kako rekosmo, Njemačka je zemlja sa najvećim brojem naših iseljenika. Savezna statistička agencija te zemlje potvrdila je da u Njemačkoj živi 248 hiljada iseljenika druge i treće generacije i sa migracijskim porijeklom! Procjenjuje se da Njemačka, Austrija i Švicarska zbirno imaju blizu pola miliona osoba porijeklom iz naše domovine! Prema analizama Austrijske vlade, 206 hiljada Bosanaca i Hercegovaca porijeklom su iz Bosne i Hercegovine, od kojih je njih oko 160 hiljada rođeno u našoj zemlji. Bosansko-hercegovački iseljenici integrisani su u nova državna društva i većina njih su velike radiše, kako se kaže u našem narodu. Pitali smo neke od njih koliko su zadovoljni zaradama, većina njih je odgovorila da pravovremeno primaju svoje prihode. U većini zemalja, i žene Bosanke i Hercegovke su dobile posao i ne diskriminiraju ih domaćini.
U Sjedinjenim Američkim Državama, pored Njemačke, živi veliki broj naše dijaspore. U američkom gradu Sent Luisu, u saveznoj državi Mizuri, živi najveća bosanska zajednica izvan Bosne i Hercegovine. U južnom dijelu grada, u kojem se Amerika dijeli na Istok i Zapad, nalazi se naselje nazvano “Mala Bosna”, u kojem živi oko 40 hiljada Bosanaca. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u domovinu se do 2005. godine vratilo oko 480 hiljada stanovnika, dok je oko 220 hiljada izbjeglica napustilo svoje prvobitne države, uputivši se u treće zemlje.
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, države sa najviše građana, koji svoje porijeklo vode iz Bosne i Hercegovine, su Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Austrija i Švedska. Pretpostavlja se da se broj stanovnika bh. porijekla stabilizovao – 130 hiljada u Srbiji i Crnoj Gori, 60 hiljada u Hrvatskoj, 70 hiljada u Austriji i 50 hiljada u Švedskoj. Naši ljudi ističu Norvešku, u kojoj veliki broj mladih vode porijeklo iz naše domovine, starosti od 19 do 24 godine. I država Švedska brine o našim ljudima. To se posebno vidi u činjenici da bezmalo četvrtina naših iseljenika imaju univerzitetsko obrazovanje!
Bosansko-hercegovačka Centralna banka je, recimo, prije dvanaestak godina, zabilježila lične transfere u iznosu od oko milijardu eura. Pored toga veće novčane doznake naših ljudi dolaze u našu domovinu i drugim kanalima. Inače, bosanskohercegovačka štednja godišnje donosi našim ljudima nekoliko milijardi, dok je samo u Austriji zabilježeno da su naši građani donijeli svom zavičaju takođe nekoliko milijardi, i to eura!
Da nam oči stanu, kad svi vidimo ove brojke....



