
Kako rekosmo – tako i uradismo! Evo nas, draga naša ABC Djeco, među brojnim PTICAMA SELICAMA!
Mjeseci septembar, oktobar, novembar i decembar 2026. godine posvećeni su pticama selicama.
Naučimo što više o njima. I krenimo redom.
Ko su i što su ptice koje nam uljepšavaju naše živote?
Ptice selice su nesvakidašnji čudesni putnici prirode! Svake godine prelaze stotine, hiljade, pa čak i desetine hiljada kilometara, tražeći toplije krajeve, hranu i pogodna mjesta za gniježđenje. Najljepša stanica na ptičjim migracionim putevima u našoj znamenitoj regiji nalazi se između srednje Evrope, Jadranskog mora i područja jugoistočne Evrope. Nakon zime, u proljeće se mnoge ptice vraćaju u naše krajeve, da bi se gnijezdile i podizale mlade. U jesen, pak, odlaze prema toplijim područjima Afrike i Mediterana i tako protekne cijela godina….
Zna li iko od vas, draga ABC Djeco, zašto se ptice uopće sele? Ko ih tjera i ko i zašto ih vraća na proljeće?
Draga djeco, ptice odlaze i vraćaju se zbog kraćih i dugih dana, obilja insekata i hrane, te mjesta pogodnih za gniježđenje. U našim šumama, na livadama, uz rijeke i močvare, ptice grade gnijezda i hrane svoje ptiće. Kada u jesen zahladi i smanji se količina hrane, mnoge vrste kreću prema Mediteranu i Africi. Ptice provode zimu tamo gdje lakše pronalaze hranu, a zatim se ponovo vraćaju na sjever. Naša domovina Bosna i Hercegovina puna je ptica selica. Primjeri poznatih vrsta, koje se pojavljuju u BiH, tokom gniježđenja, prolaska ili zimovanja, varira zavisno od područja i godine.
Velika ptica dugih crvenih nogu i kljuna, gnijezdi se u naseljima i na krovovima, a zimu uglavnom provode u Africi.
Seoska lastavica ili latinski “Hirundo rustica”, gradi gnijezda u štalama i pod strehama. Hrani se letećim insektima, a zimi odlazi u Afriku. Gotovo cijeli život lastavice se provode u letu. Dolaze u proljeće, a krajem ljeta kreću prema Africi.
Ptica kukavica, latinski “Cuculus canorus”, poznata je po svom karakterističnom oglašavanju. Jaja polaže u gnijezda drugih ptica, a zimu provodi u Africi.
Jedan je od najpoznatijih “pjevača” naših šikara i vrtova. Zimu provode uglavnom u podsaharskoj Africi. Šta je sa slavujom? Pjeva li još uvijek našim dolinama i brdima.... Ždrali ili latinski “Grus grus”, poznati su po tome da tokom seobe lete u velikim jatima i u obliku slova V. Pojedina jata prolaze širim područjem Balkana u vrijeme uobičajenih perioda selidbe.
Sljedeća na našojlisti ABC Škole je šarena ptica “pčelarica”, koja lovi pčele, ose i druge leteće insekte, i usput se i gnijezdi u zemljanim obalama te redovno odlazi na zimovanja u Afriku. S druge strane, čuvena ptica modrivrana prepoznatljiva je po plavoj i tirkiznoj boji. Naseljava otvorene predjele s drvećem, a zimu provodi u Africi. Ptica grlica naseljava šumarke, živice i poljoprivredne predjele. Selica je kojoj su potrebna sigurna staništa i u Evropi i u Africi. Siva čaplja živi uz rijeke, jezera i močvare. Dio populacije ostaje tokom cijele godine, dok druge jedinke sele ili se pomjeraju prema područjima s’ više hrane. Među drugim pticama selicama i vrstama, koje se sezonski kreću kroz našu zemlju, nalaze se bijela pastirica, crvenrepka, žuti voljić, obična kukavica, crna roda, eje, orlovi, razne patke, šljuke i barske ptice. Nisu sve one isključive selice: neke su stanarice, a neke djelimične selice. Ovi pravci nisu isti za sve ptice. Neke lete danju, druge noću, a mnoge se zaustavljaju radi odmora i hrane.
Draga djeco, poslušajte i gdje se u našoj domovini posmatraju ptice selice?!
Krenimo od Hutova blata u Hercegovini. Riječ je o jednom od najvažnijih močvarnih staništa u zemlji. Močvare, tršćaci i jezera pružaju hranu i odmor mnogim pticama močvaricama i vodenim pticama. Prostrano kraško polje, s’ močvarnim i travnatim staništima, važno je za brojne ptice močvarice, grabljivice i druge vrste. Kompleks močvara i ribnjaka pružaju staništa i odmorišta pticama vezanim za vodu. Recimo, Duvanjsko polje, otvoreni travnjaci i sezonski vlažna područja, značajni su za ptice koje se hrane na tlu i zaustavljaju tokom svojih kretanja. Tačni termini zavise od vrste, vremenskih prilika i dostupnosti hrane.
Kako onda možemo pomoći pticama selicama?
Naravno, obavezni smo da čuvamo močvare, rijeke, šume i livade. Ne uništavajmo gnijezda i ne uznemiravajmo ptice tokom gniježđenja. Uz to, nužno je ne koristiti otrove protiv insekata nekontrolisano, jer oni predstavljaju hranu mnogim pticama. Treba izbjegavati lov i ne hvatati zaštićene vrste. Najzad, tokom seobe, treba posmatrati ptice iz daljine i ne tjerati ih s’ odmorišta. Gubitak staništa, nezakonito ubijanje i druge ljudske aktivnosti, ugrožavaju takozvane migratorne ptice duž čitavih njihovih putanja.
Draga ABC Djeco, ptice selice su klasični most među kontinentima! One povezuju bosanskohercegovačke šume, livade i močvare, s’ udaljenim krajevima Evrope i Afrike. Njihov povratak svakog proljeća podsjeća nas da priroda ne poznaje državne granice.
A sada, ABC Djeco, zamislimo jednu bijelu rodu, koja se u proljeće vraća u Bosnu i Hercegovinu. Iza nje su hiljade kilometara leta, široka prostranstva Afrike, Sredozemno more, planine i doline. Ispred nje su poznati krovovi, zelene livade, rijeke i polja na kojima će pronaći hranu i podići svoje mlade. Ona ne poznaje državne granice, pasoše ni putne isprave. Njeni putokazi su Sunce, zvijezde, Zemljino magnetno polje, reljef i naslijeđeni instinkti. Jednom riječju, ptice selice su živi mostovi između kontinenata! Njihova krila povezuju mjesta, koja su udaljena hiljadama kilometara, a njihova putovanja pokazuju koliko je sav život na Zemlji međusobno povezan.
A kako sada da ptice povežu daleke kontinente?
Brojne ptice dolaze u Evropu da bi se gnijezdile, pronašle hranu i odgojile mlade. Bosna i Hercegovina dio je tog velikog prirodnog prostora. More, obale, planine i riječne doline utiču na pravce seobe. Ptice koriste pogodna mjesta za odmor i hranjenje. Mnoge evropske lastavice, rode i slavuji odlaze u afričke krajeve, gdje tokom zime mogu pronaći dovoljno hrane. Milioni ptica koriste azijske migracijske puteve. Neke vrste putuju između sjeverne i južne Azije, dok druge prelaze i međukontinentalne granice.
A sada, kako izgledaju velike mape ptičjih autoputeva, pitamo vas sad?
Naučnici velike migracijske pravce nazivaju migracijskim koridorima ili ptičijim autoputevima. Prema organizaciji “BirdLife International”, razlikuje se više velikih kopnenih i morskih migracijskih sistema. Između područja gniježđenja na sjeveru i zimovališta na jugu, ptica selica može preći desetine hiljada kilometara godišnje, a zabilježene putanje dostižu približno 96 hiljada kilometara!
A sada, koju riječ da kažemo o bijeloj rodi i seoskoj lastavici.
Ona povezuje evropska gnijezdilišta, s’ afričkim zimovalištima. Za prelazak velikih udaljenosti koristi uzlazne zračne struje iznad kopna, a seoske male ptice prelaze ogromna prostranstva u potrazi za toplijim područjima i insektima. Njeno proljetno pojavljivanje vijesnik je toplijih dana.
Naša zemlja ima planine, riječne doline, kraška polja, šume, jezera i močvare. Takva raznovrsnost staništa čini je važnom za ptice koje se gnijezde, prolaze kroz naše krajeve ili ovdje provode zimu.
Posebno su značajna močvarna područja, poput Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače. Ako se uništi jedno važno odmorište na migracijskom putu, pticama može nedostajati mjesto za odmor i obnavljanje energije. Zato zaštita ptica mora povezivati države duž cijele njihove putanje.
Najzad, šta nam poručuju ptice selice?
One nas uče da priroda ne poznaje državne granice, te da zdravlje močvara i šuma u jednoj zemlji može uticati na životinje na drugom kontinentu. Čovjek može i mora štititi prirodu dok svaka rijeka, livada, šuma i močvara, može biti važna stanica na velikom putovanju života. Uz to, kada na proljeće ugledamo jato lastavica ili roda, ne gledajmo ptice. Gledajmo putnika koji povezuje kontinente i podsjeća nas da je Zemlja jedan zajednički dom.
Srdačan pozdrav našim dragim ABC dječacima i djevojčicama! Neka tema ”Ptice selice ostaju mostovi između kontinenata” bude lijepa poučna priča o prirodi, migracijama i povezanosti Bosne i Hercegovine, s’ ostatkom svijeta.
Živi nam i zdravi bili, a pticama selicama želimo da nam se u domovinu vrate presretne, sa dalekih kontinenata i dugih putovanja!