KUD GOD POĐI…
… U ETNO SELO DOĐI
I ovogodišnji cijeli ljetni dan do podne često sam uz kahvu prebrojavao meni sva znana i neznana bosansko-hercegovačka etno sela!
Nabrojah ih, slovom i brojem - dvadeset i tri.
Sve ljepše od ljepšeg.
Prave pravcate graditeljske građevinske bajke.
Nesvakidašnja mjesta za odmor i uživanje.
I za degustaciju najljepših jela i pića na dunjaluku.
Mnoge od njih “otkrivao” sam proteklih dvadesetak i kusur godina, radeći serijal “Vrijeme,ljudi,običaji” Federalnog radija.
Naša ekipa, koju su uvijek sačinjavali vozač, snimatelj i novinar, najčešće bi usput svrati u neko od tih modernih sela, tek toliko da bi predahnuli, a potom, što jeste – jeste – i da štogod ukusnog “stavimo u kljun” i konačno potrošimo inače vehde dnevnice za putovanja.
A onda bismo sa vlasnikom objekta zaturi duge priče o opremljenosti svakog etno sela ponaosob i dogovorili termin za detaljno snimanje i obradu reportaže o “toj i toj” etno zajednici.
Etno sela su najpogodnija za odmor za djecom i ona su u prednosti u odnosu na hotelski smještaj u gradskim sredinama. Tu su naravno i brojne druge prednosti, od čistog zraka tokom cijele godine, do raznih drugih kulturoloških prednosti.
Godinama slušamo kako nas turistički svijet kuraži i zasluženo hvali i u sve većem broju posjećuje. U našim šumama i na planinama grade se nepregledna turistička naselja, koja niču kao pečurke poslije kiše, a uz njih niču i moderna etno sela.
Nadali smo se novim rekordima Međunarodng aerodroma Sarajevo, ali, on je prometovao u maju ove godine 115 hiljada 976 putnika, za šesnaest hiljada putnika manje nego u maju prošle godine. Razlog je - ukidanja baze Wizz Aira u našem glavnom gradu.
U prvih pet ovogodišnjih mjeseci ovaj aerodrom prometovao je oko 400 hiljada putnika, hiljadu i četrdeset jednu tonu carga, te 4.627 avio-operacija. Sve u svemu, nadamo se, ipak, novom rekordu do kraja ove poslovne godine.
Na terenu je globalna situacija znatno bolja. Na hiljade ovdašnjih vlasnika vikendica i modernih kuća hrle u susret turistima, koji pristižu iz država i sa više kontinenata.
Brojni ovdašnji poduzetnici, a među njima i ugledni doktori, profesori i politički i drugi akademski zvaničnici, bez imalo ustezanja, iznajmljuju stanove, vikendice, vile i kuće i spašavaju čast i život akademski obrazovanih ljudi, kojima država ne pruža priliku.
Razumljivo, sve je više građana, koji nemaju adekvatan položaj u državi - a među njima su i brojni magistri i doktori, koje poznajem lično i personalno – koji iznajmljuju vlastite automobile i luksuzne vile, stambene kuće i vikendice, svjesni činjenice da su naša domovina i priroda u njoj nesvakidašnje bogatstvo prirodno i bosansko-hercegovačko.
Po kiši, koja je ovog proljeća, a potom i ljeta, neprekidno padala iz dana u dan i iz noći u noć, spirajući s naših lica posljednje nade i iščekivanja da će uskoro prestati, kako bismo i mi iz samozvane “sedme sile” obavili što više posla, zaustavili smo se u Bijambarama kod Olova i u Begovom etno selu, na Nišićima, a potom smo sutradan produžili u kršnu Hercegovinu i njeno znamenito Međugorje i tamošnje “Herceg - etno selo”.
U Bijambarama smo obišli osam pećina, smještenih između olovskih i ilijaških naselja Krivajevići i Nišići. U neposrednoj blizini ovih pećina nalazi se potok Bradić, sa jezerom i vodenicom, a tu je i potok Bjelila, koji presjeca bijambarovske šumovite predjele i mirisne proplanke. Zanimljivo je da je na nepreglednoj planinskoj bijambarskoj površini davno otvoren Edukacioni centar. Tu, na Bijambarama, uz ostalo, povremeno se upriliče i prodajno-izložbeni sajmovi ekološki zdrave hrane i rukotvorina.
Ravno prije dvije decenije na Skupštini najvećeg i najbogatijeg Kantona u državi – Kantona Sarajevo - usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejsaža, koji nosi ime pećine na Bijambari!
Na ovu teritoriju preneseni su stećci i nekropole iz Čevljanovića. Posebno je važno istaći da je projektom upravljala i finansirala ga upravo Evropska komisija, koja je izvršila potpunu rekonstrukciju pećinske infrastrukture Srednje Bijambarske znamenite pećine i njene okoline, a obavljena su urađenja i značajna speleološka istraživanja i izgrađene nove betonske staze na tim rekreativnim prostorima, te je izgrađena i Info kuća i istraženo više speleološkoh objekata i betonskih staza. Bijambarski raritet je i Turistički ekološki voz.
Na ovom području, kako ranije rekosmo, postoji čak osam speleoloških objekata: Srednja Bijambarska pećina, Gornja, Donja Đuričina pećina, te Ledenjača, Dimšina pećina, kao i Nova pećina, koja je ujedno i najveća i njena dužina iznosi 420 metara!
Ima četiri velika hodnika, visoka preko trideset metara. Zanimljivo da je četvrta dvorana, zbog svoje akustičnosti, nazvana “Muzička dvorana”. Ona ima dužinu od oko osamdeset i visinu dvanaest metara. Ova pećina raspolaže prepunom pećinom raznovrsnog ledenog nakita, kakvi su stalaktiti, stalagmiti, draprije, stubovi i drugi.
Najviše “postanara” u ovoj pećini čine šišmiši i cvrčci.
S druge strane, Gornja bijambaramska pećina je najstarija od svih drugih. Ovdje je riječ o bogatom arheološkom nalazištu, koji čine razni sedimenti i ostaci takozvane “kvartarne faune” i raznovrsno kameno oruđe, poput nožića, strugala, šiljaka, ubadača i lamela.
Slijedi još nekoliko važnih bijambarskih pokazatelja.
Bijambare dosežu 952 metra nadmorske visine. Prostiru se na oko petsto hektara, obraslih gustom zimzelenom šumom. Presijecaju ih dva potoka, tvoreći tako nekoliko malih, izrazito lijepih jezera, što posebno privlači turiste.
Na ovom širokom području izračunate su 133 različite životne zajednice, a njihovu strukturu čini više od 800 vrsta viših biljaka. Bijambare su bogate medicinskom florom.
Brojnim posjetiocima nude Bijambare pješačke i biciklističke staze, a najveća atrakcija je svakako Bijambarska pećina, o kojoj smo već šire govorili.
Na našem putu stigosmo evo i do Etno begova sela, koje se nalazi na hiljadu i četrsto metara nadmorske visine, u dubokoj šumi na Nišićkoj visoravni. Zanimljivo da je ovo Etno Begovo selo podignuto baš nekako u duhu autentičnih bosanskih planinskih sela. Turistima se izdašno nude čist zrak, prelijepi pejsaži i idilična druženja. Ovdje se živi i diše na svoj jedinstven način, koji je svojstven ovim davnim naseljenicima, koji grade svoju budućnost na terenu, koji sija ispod nebeskog plavetnila.
Ovdašnji domaćini ubiraju mirisne čajeve i ljekovito bilje, kao i gljive, ali stižu i da se bave stočarstvom i da grade vlastite mini farme. Žene od malih nogu pletu i prodaju vunenu odjeću, a muškarci će vam pokazati kako se lovi riba pastrmka, sa crvenim oznakama, a da nije članica Saveza komunista.
Etno selo Begovo predstavlja Bosnu u malom! Izgrađeno je od originalnih materijala, od kojih je većina starija od par stotina godina. Kuće jesu male, ali stanu u srca domaćinska!
Uz to, mještani čine sve da vam približe i svoje bogato kulturno nasljeđe. Samo tako je vlasnik ovog Etno sela Mirsad Nikšić, prije mnogo godina, izgradio selo koje se danas “izležava” na tridesetak dunuma zemlje.
Konačno, svratismo evo i u Herceg etno selo Međugorje.
Pridružite nam se i vi.
Riječ je o hotelsko-turističkom kompleksu, otvorenom prije deceniju i po, veličine pet hektara i raspolaže sa oko pedeset kamenih objekata, sa modernih sedamdesetak uređenih soba. Centralni restoran je onaj koji nosi ime Herceg i on je “alfa i omega” cijele priče.
Ovo Etno selo krase brojni prostori posvećeni kulturnom i umjetničkom djelovanju. U te svrhe podignut je i amfiteatar, gdje hiljadu gostiju mogu rahat da sjednu jedni do drugih i da uživaju u raznovrsnim i bogatim predstavama. Tu je i kapelica i to ručno oslikana, poznate italijanske slikarke po imenu i prezimenu Elizabeta Zoka. U toj raskošnoj ljepoti utrkuju se kamen i hrastov namještaj, koji navješćuje topline i prijatnu kućnu atmosferu zadovoljstva.
Ostali smo “bez teksta” pred svim tim kamenim zidovima, ukrašenim fotkama hercegovačkim. Kao i namještajem ručno rađenim od masivnog hrastovog drveta.
Zaljubljenici u bazene doći će na svoje i uživati u plivanju do mile volje. Izgrađen je kažu slušajući trepet “biodesign” tehnologije ili bolje rečeno – naprednom smolom i drugim materijalima za takozvanu strukturalnu čvrstoću.
I tako, zagledani u hotelsko-turistički kompleks i hercegovački Centralni restoran pod imenom “Herceg” i ne primjetismo kad prije prođosmo Bosnom i Hecegovinom i kad se prije nagledasmo bijambarskih pećina, nadomak Olova, te kako naučismo toliko toga pametnog i korisnog od žitelja Etno Begova sela na Nišićima kod Olova, i sve vam to pružismo, kao na tacni, ne bismo li vas privolili, dragi naši čitaoci, okupljeni oko aplikacije ABC Djeca, da nam ovog vrelog ljeta dvije hiljade i dvadeset i trećeg, dođete i da s pjesmom obiđemo još jednom i još koji put biserje graditeljsko bosansko-hercegovačko, koje se zove ETNO SELO.
Vaš Velid Džindo
