LOV NA BALKANU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Draga ABC Djeco, vi koji pratite naša kazivanja i priče, u ovom broju podsjetićemo vas i vaše roditelje na značaj lova, kao važne privredne grane. Nesporno da je lov na Balkanu imao dugu i bogatu tradiciju! Bio je i ostao najlakši način obezbjeđenja ishrane za vlastito preživljavanje. I biće i ubuduće, van svake sumnje, izvor hrane, ali i zabave i turističke privrede i sporta.
Lov je važan dio kulturnog identiteta, rekreativnih aktivnosti i svojevrsnog očuvanja prirodne ravnoteže u regiji, pa time i u našoj domovini Bosni i Hercegovini.
Na prostorima bivše Jugoslavije djelovala su brojna i kvalitetna lovišta. Prema podacima,u Federaciji Bosne i Hercegovine djeluje oko trideset i sedam hiljada lovaca, a u manjem be-ha entitetu oko dvadeset pet hiljada. Pitali smo nekoliko lovaca gdje ima najviše najboljih lovišta i svi su mi odgovorili da ih ima tamo gdje se nalazi najviše divljači! Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini djelovao je uspješno od 1925. godine. Lov u Federaciji shvaćen je kao privredna grana i čini se sve da se što više i što bolje unaprijedi entitetsko lovstvo.
S tim u vezi donesen je i Zakon o lovstvu i on se stalno nadograđuje. Novim zakonskim rješenjima želi se uvesti više reda u ovu djelatnost. Od gospodarenja, uređenja i uzgoja lovišta, do prometa divljači, upotrebe lovačkog oružja i zaštite životinja i ljudi, potaknutim lovnim turizmom.
Suština lovstva, dragi naši čitaoci, je druženje lovaca, ali i odstranjivanja štetočina u lovištima, prevashodno lisica i divljih svinja. Čini se takođe sve da se osnaži lovačka etika i djelotvornije uključuje uzgoj, a poduzimaju se i aktivnosti, prevashodno u cilju poboljšanja gospodarenja mrkim medvjedom, posebno na području Federacije BiH. Zanimljivo je da je sve veći interes mladih za lovstvo. Kažu da se godišnje u lovačke organizacije u Federaciji BiH uključi oko hiljadu mladića! Punopravan član postaje se sa osamnaest godina i svaki od njih polaže lovački ispit. Uz određene evropske konvencije i direktive, definisane su životinje, odnosno divljač, koja je zaštićena za lov, kao i ona kojom se gospodari i koja je dozvoljena za lovljenje! U manjem be-ha entitetu svake godine takođe raste broj lovaca, koji se učlanjuju u neko od brojnih lovačkih udruženja.
Planovima o gospodarenju lovištem, koja odobravaju državni organi i nadležna kantonalna ministarstva u Federaciji BiH, definiše se koje vrste divljači se love i u kojem periodu. Takođe je vrlo važno da je sigurnost u ovoj oblasti od posebne važnosti i ona je predviđena državnim Zakonom o lovstvu, kao i pravilnicima, koji regulišu ovu oblast. Zanimljivo je takođe da bosansko-hercegovačka udruženja lovaca raspolažu sa ukupno 350 hiljada komada oružja, od toga oko dvjesto hiljada u RS! Za izdavanje oružnih listova u Federaciji su nadležni kantoni, a u manjem entitetu tamošnja policija.
Pa ko voli – nek' izvoli!
Sve be-ha lovačke organizacije djeluju uspješno u oba entiteta i Distriktu Brčko. Mahom su svi oni pokušavali usavršiti vlasitu organizaciju, ali i učlanjenje u evropskim asocijacijama. I svi oni, prema riječima političkih zvaničnika, bliskim lovstvu, dobro sarađuju i sa državnim, naučnim, obrazovnim i drugim organizacijama i asocijacijama.
Be-ha Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov.
U RS je evidentirano devedeset i jedno lovište, od čega šezdeset i sedam su sportska, a šest je posebnih i osamnaest privrednih lovišta. U ovom entitetu lovišta su organizirana u deset regija. Najpoznatija su ona koja se nalaze na Sutjesci, Kozari, Manjači i Zelengori.
Lov u Bosni i Hercegovini ima dugu i bogatu tradiciju koja seže u prošlost kada je bio osnovni način preživljavanja i osiguravanja hrane. Danas, lov je važan dio kulturnog identiteta, rekreativne aktivnosti i očuvanja prirodne ravnoteže u zemlji. Raznovrsni pejzaži Bosne i Hercegovine, uključujući guste šume, planine, rijeke i ravnice, pružaju idealne uvjete za lov različitih vrsta divljači.
Bosna i Hercegovina je bogata raznolikom faunom, što čini ovu zemlju privlačnom destinacijom za lovce. Neke od najčešćih vrsta divljači, koje se love u Bosni i Hercegovini uključuju divlje svinje, jeleni, srne, medvjedi, vukovi, mufloni, zečevi, kunići i ptice, a lovne metode u našoj domovini koriste se različitim metodama lova, prilagođenim specifičnim vrstama divljači i terenu.
Lovna područja u Bosni i Hercegovini uključuju nacionalne parkove, šume, planine i privatna lovišta, a svako područje pruža jedinstvene mogućnosti za lov različitih vrsta divljači.
Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Bosni i Hercegovini pružaju prirodna staništa za mnoge vrste divljači. Iako lov u ovim područjima može biti ograničen ili potpuno zabranjen, oni igraju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta i staništa divljači.
Podsjećamo vas, cijenjeni čitaoci, i na nacionalne parkove Sutjeska i Una. Sutjeska je park smješten u istočnom dijelu zemlje, poznat po svojim gustim šumama, planinskim vrhovima i rijeci Sutjesci. Divljač poput medvjeda, vukova, jelena i divljih svinja mogu se naći u ovom parku.
Nacionalni park Una smješten u zapadnom dijelu zemlje poznat po rijeci Uni i njenim prekrasnim slapovima. Iako je lov ograničen, područje oko parka nudi izvrsne mogućnosti za lov na divlje svinje, jelene i druge vrste.
Guste šume i planinska područja Bosne i Hercegovine pružaju idealna staništa za mnoge vrste divljači. Ova područja su popularna među lovcima zbog svoje prirodne ljepote i bogatstva divljači.
Planine Igman i Bjelašnica smještene su u blizini Sarajeva i nude bogata lovišta za divlje svinje, jelene i muflone. Planinska područja su također dom mnogim vrstama ptica koje se love.
Šumska područje Kozare, planine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, poznato je po svojim gustim šumama i raznolikoj fauni. Divlje svinje, jeleni i zečevi česti su u ovim šumama.
U Bosni i Hercegovini postoje brojna privatna lovišta koja nude organizirane lovne aktivnosti i usluge za lovce. Ova lovišta često pružaju visoku razinu usluge i udobnosti, uključujući smještaj, vodiče i lovačku opremu. Lovište „Grmeč“ je privatno lovište. Nalazi se na planini Grmeč i nudi lov na divlje svinje, jelene i druge vrste divljači. Lovci ovdje mogu uživati u predivnom prirodnom okruženju i profesionalnoj organizaciji lova. Lovište „Blidinje“ smješteno je u Parku prirode Blidinje i ovo lovište nudi mogućnosti za lov na muflone, divlje svinje i druge vrste. Blidinje je poznato po svom planinskom jezeru i predivnim pejzažima.
Lov u Bosni i Hercegovini je strogo reguliran kako bi se očuvala populacija divljači i prirodna ravnoteža. Svaka vrsta divljači ima svoju lovnu sezonu, a lov je dozvoljen samo uz posjedovanje odgovarajućih dozvola i licenci. Lovne sezone variraju ovisno o vrsti divljači, a propisi se razlikuju između entiteta i Distrikta Brčko. Održivi lov i očuvanje prirodnih staništa ključni su za budućnost lova u Bosni i Hercegovini. Lovna društva i organizacije aktivno rade na promociji odgovornog lova, edukaciji lovaca i borbi protiv krivolova. Ove mjere pomažu u očuvanju populacija divljači i njihovih staništa za buduće generacije.
BALKANSKA LOVAČKA ISKUSTVA
Hiljada raznovrsnih pejzaža Balkana, uključujući guste šume, planine, rijeke i ravnice, pružaju idealne uvjete za lov različitih vrsta divljači. Balkan je bogat raznolikom faunom, što čini ovu regiju privlačnom destinacijom za lovce. Neke od najčešćih vrsta divljači, koje se love na Balkanu, uključuju jelene i srne, koji su česta lovna meta. Jeleni se najčešće mogu naći u planinskim područjima, dok su srne prisutne u šumovitim i otvorenim područjima. Mufloni su divlje ovce, poznate po svojim zakrivljenim rogovima, koje se mogu pronaći u planinskim regijama Balkana, posebno u Dinaridima.
Divlje svinje su jedna od najrasprostranjenijih lovnih vrsta u regiji. Guste šume i močvarna područja Balkana pružaju idealna staništa za ove životinje. Mali lovci često love zečeve i kuniće, koji su rasprostranjeni u ravničarskim i brdovitim predjelima, a lov na ptice, uključujući fazane, prepelice, patke i guske, vrlo je popularan na Balkanu. Mnoge rijeke, jezera i močvarna područja pružaju odlična staništa za ove vrste. Na Balkanu se koriste različite metode lova, koje su često prilagođene specifičnim vrstama divljači i terenu. Neke od najčešćih metoda uključuju takozvani „prigonski lov“. Ova metoda uključuje grupu lovaca koji pretražuju područje i tjeraju divljač prema lovcima u zasjedi. Prigonski lov je popularan za lov na divlje svinje i jelene. Lovci koji čekaju divljač skrivaju se na pogodnom mjestu, obično na visokom tornju ili „čeki“, dok divljač ne dođe u njegovu blizinu. Ova metoda je često korištena za lov na jelene i divlje svinje. Među lovcima važno je kretanje ili hodanje lovaca, koji hodaju kroz šume ili otvorena područja tražeći divljač. Ova metoda je popularna za lov na zečeve, fazane i druge ptice. Najzad, korištenje pasa u lovu je tradicionalna praksa na Balkanu. Psi pomažu u pronalaženju, te tjeranju i donošenju ulovljene divljači.
Lov na Balkanu je strogo reguliran kako bi se osigurala održivost divljači i zaštita okoliša. Svaka zemlja na Balkanu ima specifične zakone i propise koji reguliraju lovne sezone, kvote, dozvole i zaštićene vrste. Lovne sezone variraju ovisno o vrsti divljači, a dozvole su često potrebne za određene vrste lova. Održivi lov je ključni za očuvanje prirodne ravnoteže i biodiverziteta na Balkanu. Lovna društva i organizacije rade na promociji odgovornog lova, uključujući mjere zaštite staništa, edukaciju lovaca i borbu protiv krivolova. Ove mjere pomažu u očuvanju populacija divljači i njihovih staništa za buduće generacije.
Lov na Balkanu ima duboke kulturne korijene i često je povezan s lokalnim običajima, festivalima i tradicijama. Lovci se često okupljaju na lovačkim društvima i manifestacijama, gdje dijele iskustva, priče i razvijaju međusobne veze. Lov je također važan dio narodnih priča, pjesama i legendi, koje se prenose s generacije na generaciju.
Očito, lov na Balkanu predstavlja spoj tradicije, rekreacije i očuvanja prirodne ravnoteže. Raznovrsna staništa i bogata fauna čine ovu regiju idealnom destinacijom za lovce. Promocija održivog lova i zaštita okoliša ključni su za očuvanje ove drevne prakse, koja je duboko ukorijenjena u kulturi i povijesti Balkana.
