ŠTA ĆE NAMA I SREBRO I ZLATO…
Znate li, dragi naši dječaci i djevojčice, okupljeni u i oko projekta ABC Djeca, da je naziv “zlatna groznica” bio drugo ime za seriju velikih potraga za zlatom, koje su se izdešavale od prve polovine devetnaestog vijeka, u raznim krajevima svijeta? Od Australije, Brazila, Kanade, Južne Afrike, i sve tako do Amerike, koja je regrutovala stotine hiljade ljudi da se presele u te zemlje!
Prva “Zlatna groznica” zbila se 1820. godine, kod mjesta Dahlonega, u Džordžiji. Najveća groznica zbila se dvadeset i devet godina kasnije, kada je otkriveno zlato u Kaliforniji, kod Sakramenta, a prvi zlatni grumen pronašao je gospodin Džejms Maršal, i to tačno 24. januara godine 1848! Ne znamo samo u koliko sati….
Godinu dana kasnije čak osamdeset hiljada Amerikanaca kopača i raznih avanturista pohitjelo je na kopanje zlatne rude, da bi se taj broj, četiri godine kasnije, uvećao na ravno 250 hiljada kopača!
Ubrzo i u Australiji je proključala zlatna groznica 1851. godine, u deset sati po američkom vremenu i to u Viktoriji, kod Ballarata i Bendiga.
Posljednja masovna trka zbila se 1896. godine. Tada je otkriveno zlato na rijeci Klondike kao i u Yukonu u Kanadi.
Tako je daaavno bilo u Americi, Australiji, Kanadi i drugdje.
A onda nam se, pred našim kućama i pred našim očima, bosansko-hercegovačka i srbijanska “balkanska zlatna groznica” preselila u te dvije “kaubojske zemlje”, pardon, u dvije pomenute zemlje. Jednostavno, zlatarske prodavnice preselile su se u našu i susjedne gradove i države, a na spisku “zlatnih groznica” počeli su da se kite drugovi rudari.
Evo, dragi mlađahni dječaci i djevojčice, tako je to nekako bilo, dok je predsjednicima država bilo milo. I evo, na Zapadnom Balkanu, ovog vrelog ljeta dvije hiljade i dvadeset i četvrtog, vri od priča o rudnicima zlata i srebra!
Ključa u Srbiji, vri u Bosni i Hercegovini.
Čak je i njemački kancelar, laf, pardon Olaf Šolc, brže – bolje uletio u svoj avion i ko vjetar doletio u Beograd, na kahvu sa šefom Srbije. Sarajlije su bile tužne što visoki gost Šolc nije sletio kod njih, a onda je drug Vučić javio kako će drug Olaf sletjeti i u Sarajevo, olimpijski grad, i to jednog lijepog dana, ako ne i prije.
Tužni su bili i domaćini na trebinjskom aerodromu, da bi ih mudro ušutkao općinski portparol, kazavši im, citiram: “Dragi moji prijatelji, strpite se još stotinjak godina, valjda do tada počnu radovi na gradnji našeg aerodroma”, zatvoreni navodi.
Bilo kako bilo, beogradske ulice, svih ovih vrelih avgustovskih dana, grme od protesta, dok njemački kancelar tiho planira prisustvovati skorom potpisivanju sporazuma o uvozu minerala i saradnji između Evropske Unije i Srbije, uključujući i litij, koji je ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU-a.
Ništa javno nisu više dali da se kaže. Ni ljudi iz EU, ni gospodin Šolc, a ni drug Vučić.
Eh sada, dragi naši mladi ABC Deovci, da vas ukratko podučimo da u Bosni i Hercegovini postoje rudnici zlata, kao i područja sa potencijalom za eksploataciju zlata. Neki od najpoznatijih rudnika zlata je Rudnik zlata “Banja”, koji se nalazi blizu mjesta Vareš. Ovaj rudnik ima dugu historiju eksploatacije i značajnu količinu rezervi zlata. Rame uz rame tu su i rudnici zlata “Široki Brijeg”, te rudnici zlata Kakanj i Olovo.
Osim već spomenutih rudnika, u Bosni i Hercegovini postoje i druge lokacije sa potencijalom za eksploataciju zlata. Tu su rudnici “Bregava”, kod Konjica, “Tuzla”, kod istoimenog grada, zatim “Donje Brezovo kod Travnika”, “Golubinja” kod Zenice i Rudnik zlata “Banja Luka”.
A sada da vam ispričamo sve što znamo o rezervama srebra. Tu je rudnik “Srebrenica”, jedan od najpoznatijih u našoj zemlji, a potom “Jajce”, rudnici oko Sarajeva, pa rudnici “Vareš”, “Olovo”, “Ljubija”, “Kakanj” i još poneki, ali, zbog sigurnosti, ne smijemo više spomenuti ni jedno drugo mjesto.
I dok Srbija koketira sa Rusijom i Kinom, na terenu se otvoreno priča o pokrenutim radovime na kontroverznom projektu iskopavanja litija na zapadu zemlje. Prošla beogradska vlada obustavila je projekt i poništila licence dodijeljene britansko-australskom rudarskom divu Rio Tinto, i to tek nakon što su masovni protesti preplavili Beograd.
Uz to, Rudnik “Jadar”, u blizini grada Loznice, sadrži neke od najvećih evropskih rezervi litija. Srbijanski predsjednik Vučić je nedavno izjavio za Financial Times rekao da će rudnik, čije otvaranje očekuje dvije hiljade i dvadeset osme godine, proizvoditi 58 hiljada tona litija godišnje. To bi bilo jednako 17 posto proizvodnje električnih vozila u Evropi ili 1,1 milion automobila! Nevladina udruženja za zaštitu okoliša i Lozničani upozorili su da bi izgradnja rudnika mogla dovesti do uništavanja staništa i zagađenja vode, a s druge strane, mnogi građani strahuju od potencijalnog raseljavanja stanovnika sa tog područja.
Uporedo sa zlatom i srebrom, bosansko-hercegovački protesti sve su glasniji i zbog grubih nasrtaja na izvorište rijeke Une, te slučaja “Ulog”, ali i Neretve i drugih rijeka i sve to od strane bogatuna, koji bi da na izvorištu ovih veličanstvenih rijeka grade male hidrocentrale.
“Malo morgen”, poručuju brojni protestanti diljem Zapadnog Balkana…Istraga je u toku…
