BOSANSKE ŠUME
Vjerovali ili ne čak pedeset i tri posto bosansko-hercegovačke teritorije pokriveno je šumama! Van svake sumnje, spadamo u jednu od najšumovitijih država u Evropi!
Riječ je o jednom od najvažnijih prirodnih bogatstava naše domovine. U planinama posvuda susrećemo smrču, jelu, bor, bukvu, jasen,hrast, grab…I brojne druge i različite vrste drveća.
Nažalost, u posljednjim ratnim i poratnim godinama naše šume su na sve žešćem udaru šumskih zločinitelja. Neki od visokih šumarskih zvaničnika su u posljednjih nekoliko mjeseci uhapšeni. Čini se sve ne bi li se zaštitio ovaj ogromni državni “imetak”. Ko se još sjeća sarajevskog Šipada ili olovske, sokolačke, hanpjesačke ili rogatičke drvne industrije? Ili, ko se sjeća olovske Pilane, koja je bila decenijama najjača kompanija u Evropi!
Naše šume imaju veliki značaj za ekosistem, ali i za šumarsku industriju u cjelini. Šume igraju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, zaštiti tla od erozije, regulaciji vodnih tokova, kao i u borbi protiv klimatskih promjena, jer one apsorbuju ugljen-dioksid. Uz sve to ovdje, u našoj domovini, godinama se očekuje i konačna izrada Zakona o šumama, kako bi se spasilo toliko šumsko bogatstvo.
Ekonomija Bosne i Hercegovine koristi resurse šuma za proizvodnju drvne građe, papira, namještaja, ali i za energetske potrebe. Uprkos bogatstvu, potrebno je pažljivo upravljati ovim resursom zbog rizika od prekomjerne sječe i nedovoljne obnove šumskih površina. Održivost šumarstva je ključna za očuvanje svih ovih prirodnih resursa u dugoročnom smislu. Šume su bogate i divljim životinjama, kao što su medvjedi, vukovi, lisice, srne, zečevi, divlje svinje i razne ptice. Bosanske šume su izuzetno prostrane. Imaju, osim njihove drvne vrijednosti, i ogroman značaj za cjelokupni ekosistem, turizam i zdravlje stanovništva. Riječ je o šumama koje se protežu kroz planinske masive, doline i visoravni, pružajući bogatstvo i raznolikost, ne samo u flori, nego i u fauni.
Bosansko-hercegovačko šumsko bogatstvo obuhvata oko tri miliona hektara površina. U njima se nalaze pretežno listopadne i crnogorične šume, a najzastupljenije vrste su bukva, hrast, jela i smrča. Ova raznovrsnost doprinosi biljnim i životinjskim vrstama, koje nastanjuju velike be-ha prostore. Planinski lanci, poput Dinarida, sa svojim gustim šumskim pokrivačem, stvaraju specifične mikroklime i uslove za razvoj brojnih endemskih vrsta. Šume doprinose pročišćavanju zraka, kao i sprječavaju erozije zemljišta. Nadalje, regulišu vodne tokove i pomažu u očuvanju vodnih resursa i važne su u borbi protiv klimatskih promjena, pošto apsorbuju velike količine ugljen-dioksida. U Bosni i Hercegovini očuvanje šuma je presudno zbog planinskog terena, gdje erozija može biti značajan problem, posebno u područjima sklonim poplavama. Takođe, šumski resursi nisu samo ekonomski korisni, nego imaju i ogroman turistički potencijal. Nacionalni parkovi, poput Sutjeske, Kozare i Une, privlače turiste zbog svojih netaknutih šuma, divljih životinja i prirodnih ljepota. Eko-turizam, planinarenje, biciklizam i kampovanje…samo su neki od oblika aktivnosti, koje se razvijaju u tim područjima.
Kako rekosmo u uvodu, šume su važan izvor prihoda kroz drvnu industriju, koja čini značajan dio izvoza zemlje. Pored proizvodnje građe, razvijene su i prateće industrije, kao što su proizvodnja namještaja, papira i bioenergije.
Međutim, održivo upravljanje šumama je ključno da bi se spriječilo prekomjerno iscrpljivanje resursa i osiguralo da i buduće generacije mogu uživati u njihovim blagodatima.
Šume su duboko ukorijenjene i u kulturu i tradiciju naše zemlje.
Generacije pamte brojne legende, narodne običaje i rituale, koji su povezani sa šumom, koja je često smatrana svetim prostorom. Tokom historije, šume su bile skloništa za lokalno stanovništvo u teškim vremenima, a danas su simbol snage, izdržljivosti i povezanosti sa prirodom. Jednom riječju, naše šume predstavljaju mnogo više od samog drveta. One su srce prirodnog naslijeđa zemlje, ali, one pružaju i brojne ekološke, ekonomske i društvene koristi. Održavanje i širenje ovih šumskih površina je od presudnog značaja za zdravu budućnost i razvoj zemlje. Naravno, bosanske šume pamtimo i po brojnim endemskim vrstama i drugim zanimljivim aspektima, o kojima se zbori na brojnim Šumarskim fakultetima u zemlji.
Planinske regije, poput Prenja, Treskavice ili Čvrsnice, staništa su biljaka i životinja koje ne možete naći nigdje drugdje!! Nadaleko su poznata i Pančićeva omorika, posebna vrsta crnogorice, te, kako maločas rekosmo, razne vrste orlova, vukova, divokoza, risova i medvjeda, koji obituju u našim šumama. Ovaj biodiverzitet je nevjerovatno bogat i zbog raznovrsne geologije i klime u različitim dijelovima zemlje. Kako rekosmo, naše su šume bogate. Nažalost, suočene su i s’ ozbiljnim prijetnjama, uključujući ilegalnu sječu, nekontrolisano krčenje šuma i klimatske promjene. Ilegalna sječa predstavlja ozbiljan problem, jer mnoge šume nisu dovoljno zaštićene ili nadgledane. Klimatske promjene također predstavljaju rizik, jer mogu dovesti do suša, požara i degradacije šumskih eko-sistema. Erozija tla i degradacija staništa mogu uništiti brojne vrste, koje su ovisne o zdravim šumskim ekosistemima.
Kakva je u svemu tome uloga brojnih zajednica u bosansko-hercegovačkom društvu?
Mnoge zajednice širom zemlje direktno ovise o šumama. Drvni resursi koriste se za ogrijev, stočarstvo, proizvodnju meda i tradicionalne zanate. U mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine šume su neodvojive od svakodnevnog života. Lokalni običaji, narodni lijekovi i rituali često uključuju bilje i resurse iz šume. Takođe, stanovništvo koje živi u blizini šuma često sudjeluje u inicijativama za zaštitu okoliša i očuvanje šumskih površina. Uz sve to šume igraju važnu ulogu u ublažavanju efekata klimatskih promjena, a sa druge strane, šumarske zajednice se trude da redovito pošumljavaju goleti i na taj način da očuvaju šumske resurse, kako bi se unaprijedila otpornost eko sistema na klimatske promjene.
U poratnom periodu sve je popularniji planinski turizam, naročito među ljubiteljima prirode i planinarenja. U središtu pažnje su Nacionalni parkovi Une i Sutjeske, šumski putevi, koji uključuju prašumu Perućicu, jednu od posljednjih i najstarijih prašuma u Evropi, kao i jedinstveno iskustvo prirodne ljepote i divljine. Postoji i niz staza kroz planine Bjelašnicu, Igman i Jahorinu, koje su popularne među turistima, naročito zimi za skijanje, a ljeti za pješačenje i biciklizam.
Bosanske šume bogate su i ljekovitim biljem, gljivama, šumskim jagodama, borovnicama i drugim plodovima, koji se koriste u tradicionalnoj medicini i prehrani. Sakupljanje ovih prirodnih resursa ima dugu tradiciju u zemlji, i mnogi stanovnici se bave sakupljanjem i prodajom tih proizvoda. Ovi plodovi i biljke su cijenjeni zbog svojih ljekovitih svojstava.
Očito, dragi naši ABC Deovci, Bosanske šume su zaista naše veliko blago! Na generacijama je da nastave upravljanje šumama, kako bi svo ovo bogatstvo ostalo sačuvano za buduća vremena!
