SVI BOSANSKO-HERCEGOVAČKI SLIKARI…
Bosna i Hercegovina iznjedrila je brojne slikare i umjetnike i njihova besmrtna djela! Stoljećima su izrastala njihova kolosalna umjetnička platna, na kojima su godinama i decenijama vrijedne i darovite slikarske ruke trajno bilježile trenutke bivstvovanja. Najbolji među njima danonoćno su osmišljavali prelijepe rijeke, potoke, jezera, brda i doline. Ravnice, perivoje i prevoje. Jeseni i zime, proljeća i ljeta. Ovjekovječivali velikane vremena i njihova djela. I kule i gradove, koje su nebrojeno puta u mašti spuštali na umjetničko platno…
Bilo ih je samo u jednom vremenskom razdoblju oko devedeset!
Vrhunskih majstora slike.
Stoljećima su se smjenjivali velikani bosansko-hercegovačkih slikarskih majstorija, čijim platnima su se divili Pariz i Rim, Madrid i Štokholm, Berlin i Prag, kao i drugi brojni gradovi, koji su uživali u slikarskim majstorijama Mersada Berbera, Safeta Zeca, Đoke Mazalića,Voje Dimitrijevića, Ismeta i Ismara Mujezinovića, Danijela Ozme, Dževada Hoze, Behaudina Selmanovića, Mice Todorović, Romana Petrovića, Isaka Samokovlije, Afana Ramića, Petra Šaina, Zuke Džumhura, Karla Mijića, Ive Šeremeta, Mladena Veže, Zlatka Price…Tu su potom Adi Granov, Nesim Tahirović, Endi Pošković, Darmin Veletanlić, Vesna Bugarski, Petar Tiješić…Pa, Šeferova, Kuzmićeva, Berova, Švrakića, Šaina, Hadžidamjanovića, pa Ahmeta Ibukića, Envera Krupića, Gabrijela Jurkića, Oste Ercega, Husnije Topića, Lazara Drljače, Mustafe Skopljaka, Branka Šotre, Nede Pivca, Mice Todorović, Kristijana Kreke, Bekira Misirlića, Ljubomira Perčinlića i Hakije Kulenovića.
Tu su i ime i vrhunska djela našeg komšije, sa padina Romanije, Hasiba Poračanina, čijem slikarstvu se godinama dive Bosanci i Hercegovci?! Nažalost, brojni slikari i drugi umjetnici su, zbog izostale državne podrške i pomoći u stoljećima iza nas, završili u Zagrebu, Beogradu i brojnim evropskim gradovima i na drugim kontinentima. Svih minulih godina naši najpoznatiji slikari razvijali su različite umjetničke stilove i periodično se mijenjali, kako se mijenjala i umjetnička scena. Uz formiranje umjetničkih grupa, treba spomenuti i organizovanje velikih godišnjih izložbi i salona. Pamtimo slikarske salone u Mostaru, Tuzli, Sarajevu, Zenici i Banja Luci, gdje su djelovali članovi Udruženja novoosnovanih likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u olimpijskom Sarajevu, sa stalnim postavkama u drugim be-ha gradovima. Umjetnička galerija u Sarajevu pokrenula je i realizovala značajan istraživački projekat Hronološkog pregleda likovnog stvaranja, pod naslovom: “Umjetnost Bosne i Hercegovine – 1894 - 1984. godina”, koji i dan danas služi kao uvod i orijentir za dalje proučavanje naše likovne prošlosti.
Otvaranje prostora Colegiuma artistikuma i drugih izložbenih prostora u Sarajevu znatno je doprinijelo prezentiranju i razmjeni likovnih djela sa područja cijele bivše Jugoslavije. Podaci o slikarima, grafičarima i vajarima u Bosni i Hercegovini prvi put su sistematski predstavljeni javnosti u “Enciklopediji likovnih umjetnosti (1959-1966)“ i „Likovnoj enciklopediji Jugoslavije /1972 -1987. godine/“.
U to vrijeme osnovana je Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, koja je u svom nastavnom sastavu okupljala najistaknutije likovne stvaraoce i teoretičare velikog ugleda i velikog stvaralačkog potencijala. Mnogi slikari dostigli su punu umjetničku zrelost i na njihovim platnima vidljivi su tragovi prohujalih vremena. Početkom agresije na našu domovinu, 1992. godine, mnogi naši slikari su napustili Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu i nikada se nisu ni vratili tamo gdje su rođeni. Pomenuti slikari samo su neka od imena, koja su ostavila značajan trag u bosansko-hercegovačkoj umjetnosti, kao i na umjetničkoj sceni naše domovine. Njihova djela i naslijeđe i danas inspirišu i privlače pažnju, kako domaćih, tako i međunarodnih ljubitelja ove umjetnosti. U ovom broju pomenućemo samo neke.
Mersad Berber je jedan je od najpoznatijih bosansko-hercegovačkih umjetnika u istoriji! Bio je slikar i grafičar i imao je međunarodnu reputaciju zbog svojih savremenih stilova. Godine 1965. u ljubljanskoj Gradskoj galeriji Berber je održao svoju prvu samostalnu izložbu, na kojoj je predstavio svoja djela. Od tada njegova karijera neprestano bilježi uspjehe te osvaja više od pedeset nagrada! Mersad Berber je kreirao tapiserije, poetske mape i ilustracije. Najpoznatija djela uključuju "Između zemlje i vatre" i "Umjetnik ideala". Mersad Berber umro je 2012. godine.
Safet Zec je rođen u gradu Rogatici. Slikarov stil fokusira se na specifične aspekte njegove teme, umjesto na samu sliku, što mu donosi međunarodno priznanje. Stvarajući slike i grafike, Zec je održao preko 70 samostalnih izložbi širom Bosne, osvojio više od 20 nagrada i izlagao je u galerijama širom Evrope. Zec je bio najpoznatiji jugoslovenski umjetnik devedesetih godina prije odlaska u Italiju, tokom agresije na BiH 1992. godine. Značajna djela uključuju njegovu kolekciju o bosanskom ratu, uključujući seriju slika o Srebrenici i "Soba moje sestre". Drugi uključuju pejzaže, prirodu i fasade.
Adi Granov je Bosanac koji je doprinosio slavnom Iron Manu. Pretpostavljamo da je većina vas čula i za Marvel Comics. Ali, vjerovatno nismo shvatili da Bosanac Adi Granov doprinosi i jednima i drugima. Granov stvara koncept slike i ilustracije za strip. Osim gore navedenog, druga značajna djela uključuju konceptualnu umjetnost za The Amazing Spiderman 2 i The Avengers.
Nesim Tahirovic rođen je u Tuzli 1941. godine. Stvarao je slike, crteže i skulpture tokom duge karijere, koja je trajala nekoliko decenija. Ovaj umjetnik je jedan od poznatih bosanskih slikara, koji godinama stvara scenske dizajne. Imao je više od šezdeset samostalnih izložbi i dao veliki doprinos izlažući preko stotinu grupnih izložbi u našoj zemlji. Većina Tahirovićevih djela izložena je u lokalnim galerijama. „Drevni simboli mira i tolerancije”.
Najzad, Darmin Veletanlić je bosanski slikar, rođen 1962. godine. Stvarao je razne slike fokusirajući se na metafizičke i fizičke odnose između svojih subjekata. On je, ne samo jedan od najboljih bosanskih umjetnika, već je i međunarodno priznat po svom grafičkom radu. Tokom rata prešao je u Pariz, gdje i sada živi i radi kao umjetnik.
Zuko Džumhur rođen je u Konjicu 1920.godine, a umro 1989. Bio je poznato ime u svijetu bosanske umjetnosti. Pisac, slikar i karikaturista postao je najpoznatiji ilustrator u Jugoslaviji, nakon Drugog svjetskog rata. Džumhur je objavio više od deset hiljada publikacija, a kasnije je deset godina vodio sarajevsku TV emisiju Hodoljublje.
Duga je lista značajnih imena bh slikarstva i bila bi i duža, ali to uradimo drugom prilikom....
Do tada draga ABC Djeca zajednice uživajte u veselim bojama života i slikajte uspomene najbolje što znate!
