Brojni bosansko-hercegovački slapovi nisu nastali samo „padanjem vode“, nego su povezani sa sedrom, odnosno kamenom, koji se taloži iz vode i kroz vrijeme mijenja izgled riječnog korita.
Naša Domovina puna je najdubljih pećina, kao i naših planina, koje pripadaju velikom Dinarskom kršu, jednom od najpoznatijih evropskih krajiških područja Evrope. Na takvom terenu i području voda može nestati pod zemljom, prolaziti kroz pukotine i stvarati ogromne sisteme pećina.
Danas ćemo zboriti baš o vodi!
Poštovana ABC Djeco, širom naše domovine uživamo gledajući veličanstvene slapove u bihaćkom Štrbačkom buku, kojem nadaleko nema ravnog! Brojne su i naše pećine, ali i izvori rijeka…
I, uz sve to, riječni izvori, rijeke ponornice, pećine i slapovi žubore stalno kroz stijenje i podzemne kanale i nenadano izbijaju kroz izvore na površinu.
Prelijepa je Kravica, Trebižat, Koćuša i njihov široki i atraktivni slap, a onda i visoki sarajevski i planinski vodopad Skakavac, kao i Bliha, Sanski most, slikoviti su u tom prelijepom kanjonu….I uz njih i Martin brod i njegove sedrene barijere.
Krenimo dalje. Posebno su značajni Vjetrenica kod Ravnog – najpoznatija bosansko-hercegovačka pećina i jedan od najvažnijih speleoloških sistema u zemlji, Lukine jame na Veležu, izuzetno duboka jama i jedan od najznačajnijih dubinskih speleoloških objekata Dinarida.
Pred našim očima izsijavaju brojne jame i pećinski sistemi sa Prenja,Veleža, Bjelašnice, Čvrsnice, Treskavice i krajiških planina. Važno je naglasiti da se kod dubokih jama podaci stalno dopunjuju novim speleološkim istraživanjima, tako da se rangiranje „najdubljih“ promjena stalno ažurira.
Postavlja se pitanje šta se krije ispod površine zemlje?
Upravo tu počinje prava “avantura”. Ispod naših nogu pucaju pukotine, kanali, podzemni potoci, jezera, pećine, ponori…izvori. Voda povremeno nestane. U jednom dijelu planine rijeka se može kasnije kilometrima pojaviti na potpuno drugom mjestu?!
Zato su neke kraške rijeke pravi “podzemni putnici”!
U našim podzemnim vodama postoji poseban svijet. Jedan od najpoznatijih stanovnika je Čovječija ribica. Ova neobična životinja živi u podzemnim vodama Dinarskog krša. Može preživjeti veoma dugo, bez hrane, prilagođena potpunom mraku i ima veoma razvijena čula kojima pronalazi hranu. Zbog njenog načina života Čovječija ribica često se naziva “Zmajevim mladunčetom“.
Pored nje, u podzemlju žive brojni pećinski rakovi, puževi, insekti, paučnjaci, bakterije i gljive i razni mikroskopski organizmi.
Na površini vidimo rijeku, ali ispod nje postoji čitav svijet, a u riječnom koritu žive pastrmke, mladice, lipljeni, rakovi, puževi, crvi i larve vodenih insekata i bakterije te drugi mikroorganizmi. Između kamenja na dnu rijeke postoji svojevrsni ”grad” sitnih organizama, koji razgrađuju organsku materiju i predstavljaju hranu većim životinjama.
A sada dragi ABC naučnici otkrijmo zajedno gdje su izvori i mjesta, tamo gdje zemlja “diše vodom”?!
Bosna i Hercegovina je posebno bogata izvorima. Neki od najpoznatijih su Vrelo Bosne kod Sarajeva, iz kojeg nastaje rijeka Bosna i jedno je od najpoznatijih kraških vrela u našoj domovini. Zatim, jedan od glavnih izvora Sane, pa Vrelo Pliva, izvorište područja rijeke Plive i tako redom.
Pitaju često naši mališani: „A gdje nastaju naše velike rijeke“, a evo i odgovara: Na izvorišnom području, sve do Neretve i područja Zelengore. Podsjećamo vas i na područje Vrbasa i područja Zec planine.
I Drina je pred vratima ljepote! Nastaje spajanjem Tare i Plive, i Vrela Bune kod Blagaja i Neretve, koja predstavlja posebnu priču o Trebišnjici. Hercegovina pravi kraški lavirint u kojem se voda može pojavljivati na površini, ponirati i ponovno izlaziti kao izvor.
Pa se svi mi pitamo: Koja je najveća tajna rijeka koju vidimo nedaleko?!
U kraškim područjima postoji ono što bismo mogli nazvati skrivenim mrežama vode, kojima pada voda kroz pukotine. I onda – ponekad kilometrima dalje – izbijaju vode iz stijene kao moćan izvor. To je jedan od razloga zašto je Bosna i Hercegovina toliko bogata izvorima i rijekama.
Naša priroda nije samo ono što vidimo. Ispod šuma postoje korjeni, pećine i podzemne vode, a ispod rijeke postoji takozvani skriveni život, a iz dubine zemlje izviru naše rijeke.
Dakle, naša domovina Bosna i Hercegovina nije samo zemlja rijeka koje vidimo! Ona je istodobno zemlja voda, koje putuje kroz nevidljive rijeke i nevidljivi svijet, ispod naših nogu.
Bosna i Hercegovina je izrazito kraška zemlja. U njenim krečnjačkim planinama voda može nestati sa površine, potom “putovati” kroz podzemne kanale i ponovo se pojaviti kilometrima dalje, kao snažno vrelo. Upravo zato su jame, pećine, ponori, izvori i podzemne rijeke jedan veeeliki povezani prirodni sistem!
Tu, u blizini, susrećemo dvadeset dubokih jama i pećina. Naprimjer, neviđena voda kod Livna je posebno fascinantna. Istraživanje je dostiglo preko 650 metara dubine, gdje se nalazi jezero dublje od 20 metara. Do jezera vode velike vertikale, a od približno 250 metara dubine prisutan je stalni vodeni tok.
A sada ćemo koju riječ ispričati o Vjetrenici i podzemnim gradom života!
Vjetrenica kod Zavale u Popovom polju nije najdublja, ali je vjerovatno najvažnija bosansko-hercegovačka pećina. UNESCO tvrdi da ima oko sedam hiljada i tristo dvadeset i četiri istražena kanala na tim prostorima!
Među njima se posebno izdvajaju Vrela Bune i Trebišnjice. Na području Vrela Bosne nalazi se šest glavnih izvora, koji se spajaju u tok Male Bosne. U vodi žive potočne pastrmke, lipljani i brojni vodeni beskičmenjaci, uključujući i druge endemične račiće.
A gdje pak susrećemo mjesta gdje rijeke nestaje, pitamo se sad?
Ovo je možda najčudesniji dio priče. Ponornica je voda koja jedan dio svog puta teče površinom, a zatim kroz ponor nestaje pod zemljom.
Najpoznatiji kraški sistemi nalaze se u Livanjskom polju. Brojni ponori primaju vode Sturbe, Bistrice, Žabljaka…. Hidrogeološka istraživanja pokazuju veze između ponora i brojnih izvora u slivu Cetine, a Popovo polje je jedan od najpoznatijih kraških sistema u Evropi.
Duvanjskim i Kupreškim poljem vode sa visokih kraških polja prodiru u podzemlje i hrane niže izvore.
A, da li ste čuli da postoje i vode koje ne vidite? To su podzemni kanali, podzemna jezera, ponornice, kraški vodonosnici i podzemni tokovi. Vjetrenica je odličan primjer: kroz sistem prolaze čak četiri autonomna vodena toka, uz više periodičnih tokova i podzemnih jezera.
A sada, kuda putuje podzemne vode?
Naučnici koriste trasere i bezopasne supstance, koji se ubace u vodu na poznatom mjestu, a zatim se prati gdje će se one pojaviti. Tako su, na primjer, utvrđene podzemne veze između pojedinih ponora u Dabarskom polju i izvorima Bregave.
A ko živi u tom mračnom svijetu, pitamo i sebe i vas? Podzemlje nije mrtvo.
Naprotiv – ono ima svoj poseban ekosistem.
Možemo zamisliti jedan kišni dan u Hercegovini: Oblak, kiša, planina, pukotina u stijeni, pa onda podzemni kanal, ponor, podzemna rijeka, pa pećina, podzemno jezero, izvor, rijeka, slap itd itd…
Kaže jedan stručnjak da ispod Bosne i Hercegovine postoji još jedna BiH! Ona nema ulice, kuće ni gradove, nego ona ima jame, pećine, ponore, sifone, podzemna jezera, rijeke i najzad i izvore!
U njenoj vječnoj tami žive životinje koje često nemaju oči ili pigmente, a neke od njih ne postoje nigdje drugo.
Dragi ABC mališani, puno pitanja i još više odgovora....
To ima samo Bosna i Hercegovina!