ČETIRI DECENIJE OD ZOI OSAMDESET I ČETVRTE
I bi i prođe četrdeset godina kako su bivša država Jugoslavija, Republika Bosna i Hercegovina i znameniti olimpijski grad Sarajevo, bili domaćini Četrnaestih Zimskih olimpijskih igara, famozne Bijele Olimpijade! Bio je to definitivno najveći i najznačajniji bosanskohercegovački sportski događaj svih vremena! Na Igrama je, u šest sportova, nastupilo ukupno 1.272 takmičara iz 49 zemalja.
Tim povodom početkom februara mjeseca došli su nam brojni gosti ili musafiri, akteri ZOI 84. Među njima bili su i slovenski skijaši Jure i Bojan, te čuvene djevojke klizačice Katarina i susjetka Sanda! Došli su još mnogi znani i neznani, koji su svo ovo vrijeme dijelili pohvale Sarajevu i našoj Olimpijadi.
Kako da ne budemo ponosni!
Zato smo odlučili, cijenjeni čitaoci “ABC Djece”, da vam prenesemo što više poruka koje su odaslali u be-ha javnost brojni gosti na četrdeset godišnjicu ZOI 84.
Danima su u čarobni olimpijski grad, sa sve četiri strane svijeta, pristizali znameniti sudionici tog nezaboravnog sarajevskog olimpijskog okupljanja. Kako rekosmo, milina je bila ponovno vidjeti genijalne olimpijce tog vremena. Prelijepe klizačice Katarinu Witt i Sandu Dubravčić, skijaše Jureta Franka, Bojana Križaja i brojnih drugih junaka ove olimpijade!
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i saradnici, te Jure Franko, Bojan Križaj, Katarina Witt i Sanda Dubravčić - na Baščaršiji
Idemo redom.
KATARINA WITT
Ova prelijepa i slavna klizačica boravila je treći put u Sarajevu, kao ugledna gošća ovogodišnjeg obilježavanja Četrdesetogodišnjice Zimskih olimpijskih igara Sarajevo`84. Podsjećamo vas, cijenjeni čitaoci projekta ABC Djeca, da je Sarajevska Bijela olimpijada donijela Witovoj međunarodnu slavu, sa nizom osvojenih medalja i ona je tada postala najbolja klizačica svijeta!
- Olimpijsko zlato u Sarajevu promijenilo je moj život. Kada sam 1984. godine došla u vaš glavni grad, poslušala sam domaćine i napila sam se hladne vode sa česme na zidu Begove džamije! A, vaša izreka kaže: “….Ko se jednom napije, vode sa Baščaršije….”, nema mu druge nego još jednom pohoditi prelijepo Sarajevo”!
SANDA DUBRAVČIĆ
- Jako sam uzbuđena što sam ponovno u gradu Sarajevu! Ovo je za mene i sve nas nezaboravan dan…I podsjećanje na taj osmi drugi 1984. godine. Na dan kada sam osjetila to zajedništvo. Vidim ponovno našeg Vučka, koji je nadahnuo sve nas takmičare, koji smo pristigli u ovaj slavi grad. Morala sam trčati preko onih devedeset i osam stepenica i prije samog otvaranja. Bilo je mnogo proba, ali, treme nije bilo. Moram priznati da sam poslije imala puno veću tremu na samom takmičenju. Stvarno mislim da su te igre bile tople i ljudske. Sve Srajlije su živjele za tih četrnaest dana, kada smo svi sportaši, iz cijelog svijeta, bili tu.
Najteže mi je bilo kada smo mi sportaši iz cijelog svijeta vidjeli porušeno Sarajevo, 1994. godine….Toliki grobovi oko Zetre i oko Koševa, gdje smo 1984. otvarali Olimpijske igre… Bilo nam je jako bolno i teško…Na sreću, sport pruža čovjeku dodatnu snagu. Jednom riječju, sport me je naučio mnogo čemu.
Na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu osvojila sam deseto mjesto. Jedina sam hrvatska sportašica koja je zapalila olimpijski plamen na Olimpijskim igrama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ponosim se tim događajem i mojim učešćem. Sarajevo je biser nad biserima. Hvala vam što pamtite i što nas grlite!
BOJAN KRIŽAJ
- Bila mi je čast učestvovati na ZOI 84. Bilo nam je prekrasno u Sarajevu i na njenim planinama. Bili su to dani kada smo osjetili zajedništvo u svakom pogledu, kada je Sarajevo živjelo za otvaranje ovih Zimskih olimpijskih igara. Bog nam je prije početka Igara poslao snijeg, kojeg smo s nestrpljenjem očekivali. Prošlo je puno godina, ali svi se mi često vraćamo našoj Bijeloj Olimpijadi, u našem Sarajevu, kojeg volimo neizmjerno!
JURE FRANKO
- Kada sam osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – Jugoslavija je danima slavila prvu medalju naše domovine. I danas se sjećam kako me je cijela zemlja bodrila! To je za nezaborav… I danas uživam kada vidim transparent na ulicama olimpijskog Sarajeva, na kojem piše: "Više volimo našeg Jureka, nego kilogram bureka”. Bile su to prve igre u vremenu političkih blokada u svijetu…Na dan 14. februara mislio sam da se neće ništa promjeniti u mome životu, ali se sve promjenilo nakon toga.
I zaista, iskreno kažem da imam život prije i poslije Sarajeva. To dugujem vama, to dugujem Sarajlijama, to dugujem državi Bosni i Hercegovini. Jednostavno, zahvalan sam svima vama što sam imao priliku da se takmičim, da postignemo tako veliki cilj i da dođem do medalje. I to sa zajedničkim duhom, zajedničkim naporom smo stigli do tog izvanrednog cilja i rezultata.
PERE MIRO
- Meni, kao dugogodišnjem direktoru Fonda “Olimpijska solidarnost” čast je biti ovdje, u prelijepom Sarajevu! Znate, privilegija je velika da ovdje još traje olimpijski duh. Duboko vjerujem da se može biti detektor za još mnogo toga dobrog i veličanstvenog, kakvo je, recimo, bilo i ostalo Sarajevo i njegove i naše ZOI 84. Hvala vam što održavate ovakav olimpijski duh u srcima vašim i našim!
Zabilježili smo tek djelić kazivanja velikana “ZOI 84”!
Prije četiri prohujale decenije.
Osmog februara 2024. godine, u svečanom salonu gradske Vijećnice u Sarajevu, upriličena je press konferencija, u povodu obilježavanja četiri decenije od održavanja Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu. Ozareni radošću, učesnici ZOI 84 bili su sretni kao i onih davnih dana olimpijskih, kada su vrli domaćini zaslužili njihovu slavu i zahvalnost brojnih učesnika Sarajevske vječne Bijele Olimpijade. Na čelu kolone bila je gradonačelnica ovog prelijepog grada Benjamina Karić.
- Želim da olimpijski duh traje, da zajedno sa našim gostima oživimo olimpijski duh, ali i da damo podsticaj mladim sportistima da nastave i ostvaruju vrhunske rezultate. Pamtimo i čuvajmo olimpijsko naslijeđe, ali i stvarajmo nove prilike, rekla je gradonačelnica Sarajeva.
Jure Franko, Bojan Križaj, Katarina Witt i Sanda Dubravčić Šimunjak zajednički su poručili Sarajlijama da grad na Miljacki i dalje blista olimpijskim sjajem!
Većina vas mladih djevojčica i dječaka, dragi naši čitaoci ABC Djece, najvjerovatnije nikada i niste saznali ko su bili junaci sarajevske Olimpijade. Podsjećamo vas, stoga poštovani čitaoci, da su se u natjecateljskom dijelu Igara istaknuli američki skijaši - blizanci Fil i Stiv Mer. Tu je potom jugoslovenski srebrni olimpijac u veleslalomu Jure Franko, a njima, rame uz rame, bili su i Marija – Liza Hamalainen, pobjednica u sve tri pojedinačne utrke u skijaškom natjecanju, Gaetan Boucher, Kanada i Karin Enke, tadašnja Demokratska Njemačka, koje su osvojile po dva zlata u brzom klizanju, dok je ženski tim pomenute Njemačke osvojio devet od dvanaest mogućih medalja u tom sportu!
Proslavio se i norveški bijatlonac Erik Kvalfos, koji je osvojio zlato, srebro i bronzu, zatim Džejn Torvil i Kristofer Din, plesni engleski klizački par upamćen kao najomiljeniji i naimpresivniji pobjednici u umjetničkom klizanju u olimpijskoj istoriji. Na Olimpijadi zlatnu medalju osvojila je, kako rekosmo, i prelijepa istočnonjemačka klizačica Katarina Witt, koju je upravo Sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona dvadesetog stoljeća, kao i tadašnja Jugoslovenska klizačica Sanda Dubravčić, koja je zapalila olimpijsku vatru!
Dragi čitaoci, podsjećamo vas da je otvaranje Četrnaestih zimskih olimpijskih igara pratilo oko šezdeset hiljada Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko televizora. Zanimljivo je da su tadašnja Jugoslavija i Bosna i Hercegovina i Sarajevo dobili organizaciju Četrnaestih zimskih olimpijskih igara - ZOI 84 - u Atini, i to u konkurenciji japanskog Saporoa i dva švedska grada - Falun i Göteborg.
Jednom riječju, Sarajevo je tada postalo centar svjetskog i medijskog interesovanja. U programu je bilo alpsko skijanje na Bjelašnici i Jahorini, bob i sankanje, na Trebeviću, hokej i umjetničko klizanje u centru grada, u Zetri i Skenderiji, zatim biatlon, nordijsko skijanje i skokovi na Igmanu…U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika – preko dvije i po hiljade natjecatelja! Jedini problem bilo je pomanjkanje snijega. Na sreću, uoči samo otvaranja, snijeg je počeo padati i gotovo je blokirao olimpijski grad. Naša domovina utrošila je ogromna sredstva za realizaciju Olimpijade. Pripreme su trajale godinama. U Sarajevu su izgrađene saobraćajnice i hotelski kompleksi, a na olimpijskim planinama Bjelašnici, Igmanu i Jahorini sportski centri, te “Skenderija” i “Zetra”, žičare i ski liftovi.
A na završetku Bijele Olimpijade sarajevske, bosansko-hercegovačke i tada jugoslovenske, 19. februara 1984, na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara, predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Huan Antonio Samaran poručio je svijetu da je definitivno “…Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara u historiji”!
Nesporno da je Olimpijada u Sarajevu bila najveći sportski događaj koji je upriličen u istoriji Jugoslavije! Da je bila od velikog značaja! I da je imala političku, sportsku, ali i ekonomsku funkciju i vrijednost.
Uz sve to, znameniti Olimpijski muzej u Sarajevu čuva vrijedne uspomene na XIV Zimske olimpijske igre. Muzej je otvorio svoja vrata svim istraživačima, koje interesiraju olimpijske igre, olimpijski duh i olimpijsko naslijeđa. Priređena je i zanimljiva izložba, koja je organizirana s’ ciljem da promovira olimpijsko naslijeđe.
U Arhivu, u “Zetri”, nalazi se veliki broj dokumentacije koja je samo u fizičkoj formi smještena tu i nije još digitalizirana. Historijski arhiv BiH ima dosta dokumentacije o Olimpijadi, koja je također prisutna u fizičkoj formi. Čini se sve kako bi se razvila digitalizacija svih materijala, koji bi bili dostupni kao digitalna baza podataka u Olimpijskom muzeju. Riječ je o jednom velikom projektu, koji će biti dostupan na jednom mjestu.
-To je nešto što je nužno, što se mora desiti u narednim godinama, ističu predstavnici Olimpijskog muzeja. Dodaju da će BH Telekom podržati njihov projekt edukacije, koji rade sa djecom i sa školama, u Kantonu Sarajevo.
Jednom riječju, Olimpijski muzej, koji čuva duh i tradiciju Olimpijskih igara, je trajna vrijednost koja ne treba da bude nešto što je prošlost, nego je to nešto što je vrijedno za naše buduće generacije. Dakle, trebamo da učimo djecu o vrijednostima i važnosti sporta u njihovom svakodnevnom životu, istakli su domaćini.
Izložba „Dvanaest dana kada smo bili centar Svijeta“, u prostorijama Olimpijskog muzeja, otvorena je do kraja mjeseca februara.
Sarajevska Olimpijada trajna je inspiracija za sve nas na čijim srcima su vrijednosti koje ona promovira i baštini.
