SUNČANI DANI I MJESECI
Poštovana ABC Djeco, dragi čitaoci, danas vas podsjećamo na sunčane dane u godini! Ovdje, u našoj domovini Bosni i Hercegovini, kraj oktobra i početak novembra dvije hiljade i dvadeset i četvrte, pamtićemo po obilju svježih jutara i noći, ali i vedrih i sunčanih dana, posebno u dnevnom razdoblju od deset do petnaest sati.
Danima smo uživali u plavetnilu nebeskom. Radovali smo se nadolazećim bojama jesenjim. Iz dana u dan krošnje drveća “oblačile” su nove odore. Prekrasne boje su lepršale posvuda i ličile na najljepše akvarele znamenitih svjetskih slikara. Taj čudesni raskošni prirodni sjaj rasipao se po šumama i gorama, poljanama i riječnim priobaljima.
Pamtićemo nezaboravne prirodne ljepote i naše svakodnevne aktivnosti na otvorenom. Sjećaćemo se šetnji i planinarenja. I sunčanih dana, koji podsjećaju sve nas na prelijepe uspomene...
Pitate nas kako uživamo u ovim nesvakidašnjim sunčanim danima jesenjim?
Pa, jednostavno - uživamo u sunčanim danima kada nam se smiješe ukrasi plavog neba. Kada sunce sija čineći prirodu živahnom.
Očaravajuće boje su toliko snažne da u daljini osjećamo čak i mirise cvijeća, koje se “veseli” u krošnjama drveća. Poput ovih i svaki drugi idealni dan je zapravo onaj koji nije prevruć. Recimo, u proljećni ili jesenji sunčani dan, kada je sunce vrelo, a vazduh svjež, ti dani nas podsjećaju na jednostavne užitke, kao što su kahva na otvorenom, šetnja kroz park ili lagani piknik. S’ druge strane, pretjerano topli sunčani dani povećavaju temperature, koja postaju nesnosna, a šetnje iscrpljujuće. Tada nam prijaju hladni napici, mirovine u zatvorenom prostoru, i, najzad – možda uz dobar film i knjiga.
Pitala su me djeca iz susjedstva koliko sunčanih dana u prosjeku imamo u Bosni i Hercegovini i ostalim zapadno - balkanskim državama?
Na ovako ozbiljno pitanje najmlađih, odgovorih da u našoj domovini Bosni i Hercegovini, ali i ostalim državama Zapadnog Balkana, broj sunčanih dana varira u zavisnosti od lokacije i takozvane mikro-klime. Balkan ima povoljnu klimu, sa toplim i sunčanim ljetima i blagim zimama u južnim oblastima.
Poštovana ABC Djeco, evo prosjeka sunčanih dana - po državama.
Naša država ima oko dvjesto, do dvjesto dvadeset sunčanih dana godišnje. Veći i vreliji gradovi, poput Mostara, sunčaniji su zbog specifičnog geografskog položaja, sa prosjekom od oko dvjesto trideset sunčanih dana.
U susjednoj Republici Hrvatskoj obala ove države, a posebno Dalmacija, uživaju u dvjesto i šezdeset, do tristo sunčanih dana godišnje. Dubrovnik, Split i Zadar imaju jedan od najvećih brojeva sunčanih dana, dok su unutrašnji dijelovi, poput Zagreba, nešto oblačniji, sa oko dvjesto sunčanih dana.
U Srbiji, pak, kao i kod nas, prosjek sunčanih dana iznosi oko dvjesto, do dvjesto dvadeset sunčanih dana, s tim što jug zemlje, posebno gradovi, poput Niša, ima više sunčanih dana nego sjever.
Da, istim povodom čujemo koliko sunčanih dana dočekuju crnogorski građani. Obalni dio ove države ima oko 240, do 260 sunčanih dana, s tim da gradovi poput Herceg Novog i Ulcinja ponegdje dosežu i do 280 sunčanih dana godišnje, zahvaljujući mediteranskoj klimi.
Sjeverna Makedonija ima oko 230 do 250 sunčanih dana godišnje. Ohrid, zbog jezera i mediteranske klime, uživa u velikom broju sunčanih dana, slično Skoplju.
Idemo sada do Albanije.
Poznata po izrazito sunčanoj klimi, Albanija ima između 240 i 280 sunčanih dana godišnje, posebno u priobalnim gradovima, kao što su Drač i Valona. Ovi brojevi mogu varirati iz godine u godinu zbog promjena klime i vremenskih obrazaca, ali uopšte, Balkan ima sreću da uživa u dosta sunčanih dana u godini, što doprinosi prijatnoj klimi i pogodnosti za turizam.
Auuu, hvala Vam na ovako važnim podacima o sunčanim danima, odgovoriše mi uglas ABC Djeca. A onda, sasvim neočekivan, priupitaše “moju ekselenciju” naši najmlađi dječaci i djevojčice: Kakva je situacija u drugim državama, pogotovo u Saudijskoj Arabiji i afričkim zemljama?
Rado,odgovorih mališanima!
Kada su u pitanju Saudijska Arabija i afričke zemlje, situacija je prilično interesantna, jer veliki dio ovih regiona spada u sušna, pustinjska područja, gdje je “prisustvo” sunca izuzetno dominantno tokom cijele godine. Evo pregleda: Saudijska Arabija ima gotovo neprekidni niz sunčanih dana. U pustinjskim i polu-pustinjskim oblastima procjenjuje se da se više od tristo četrdeset dana godišnje izlažu u prirodnom ambijentu i vrelim i sunčanim danima! Ljeti temperature dostižu ekstremne visine, dok zimi sunčani dani donose prijatnije temperature, naročito u centralnim i sjevernim oblastima. Na obali Crvenog mora, u Džedi i Mekki, sunčani dani su takođe česti, ali vlažnost može biti i viša.
Svratićemo na trenutak i na Kontinent Afriku.
Afrički kontinent ima različite klimatske pojaseve, pa broj sunčanih dana zavisi od regiona - Sjeverne Afrike ili država Egipat, Libija i Tunis. Ove zemlje imaju izuzetno visok broj sunčanih dana, posebno u pustinjskim predjelima Sahare. Kairo i gradovi u Egiptu bilježe više od tristo sunčanih dana godišnje dok unutrašnjost, poput Sahare, ima i do tristo šezdeset dana, zbog gotovo stalno vedrog neba.
Zapadno-afrički Sahel obuhvata države Mali, Nigerija i Senegal.
Ovaj region je ponekad podložan sezonskim promjenama, pa period kišne sezone donosi nešto više oblačnosti. Međutim, van kišnog perioda, posebno u sušnim i pustinjskim dijelovima, poput Nigera i sjevera Malija, može biti dvjesto pedeset, ako ne i do tristo sunčanih dana godišnje. U istočnoj Africi ima više varijacija zbog planinskog reljefa i blizine ekvatora. Očito, sunčanih dana je puno, posebno u sušnim predjelima, s’ godišnjim prosjekom od dvjesto dvadeset, do dvjesto osamdeset sunčanih dana, u zavisnosti od regije. Najrobi, na primjer, ima umjereniju klimu, sa više oblaka, dok Dar es Salaam ima više sunca. U Južnoj Africi i njenoj Južno-afričkoj Republici i Namibiji stanje je ovakvo: Južno-afrička Republika ima različitu klimu. Obalni dijelovi, kao što su Kejptaun i Durban, imaju mješavinu sunčanih i oblačnih dana, sa oko dvjesto dvadeset, do dvjesto šezdeset dana godišnje. Unutrašnjost, naročito pustinja Namib u Namibiji, ima veoma visok broj sunčanih dana – u rasponu od tristo, do tristo pedeset godišnje!
Najzad, evo nas i u Tropskoj Africi ili njenim državama Kongu i Kamerunu! U tropskim oblastima, blizu ekvatora, broj sunčanih dana može biti niži zbog čestih kiša i visoke vlažnosti, pa su ovdje sunčani dani u prosjeku stotinu i pedeset i dvjesto godišnje, zbog redovnih kišnih sezona. Većina sušnih i pustinjskih regija u Saudijskoj Arabiji i Africi ima vrlo visok broj sunčanih dana, čak do 350-360 godišnje u ekstremnim pustinjama, poput Sahare. U tropskim i ekvatorijalnim regijama Afrike broj sunčanih dana opada zbog kišnih sezona, dok su umjerenije klimatske zone u južnom i istočnom dijelu Afrike, negdje sa oko 220, do 280 sunčanih dana godišnje….Eto, toliko, draga naša ABC Djeco, o sunčanim danima u našoj domovini Bosni i Hercegovini, ali i u državama diljem svijeta. Zahvalni smo vam na saradnji!
