BOSTAN UTOLIO ŽEĐ
Ovogodišnje dugo toplo ljeto dvije hiljade i dvadeset i peto umnogome su osvježile sladunjave
lubenice. Sela i gradovi bili su naprosto zatrpani ovom slatkom dvoimenom voćkom, koju
ovdašnji trgovci nazivaju i povrtlarskom bundevom. Kako i zašto, objasnićemo vam malo
docnije.
Helem, tone bostana, bundeva ili lubenica, mjesecima su i to danonoćno, stizale autoputevima i
običnim cestama iz svih krajeva ovog svijeta. Zato smo se odlučili, dragi naši čitaoci,
prevashodno ABC Djeco, da ovomjesečnu priču posvetimo upravo istoriji zelenih voćki,
odnosno bundeva.
I lubenica…
I bostana…
Čak i oni, koji se ni ranijih ljeta nisu previše sladili lubenicom, ovog ljeta su pokleknuli pred
crvenom ljepoticom, punom sjemenki. Ne govorimo o tome napamet – i vaš reporter se predao
pred ovogodišnjim bostanom!
Bosna i Hercegovina, zemlja bogata plodnom zemljom i blagom klimom, bila je idealna voćka
za uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura. Jedna od najprepoznatljivijih među njima je, van
svake sumnje, lubenica, koja je i ove godine zasađena na nepreglednim poljima i njivama, kako
duž rijeka Bosne, Neretve i Drine, tako i Save, Vrbasa, Spreče i drugih vodotoka. Upravo ova
područja nude savršene uvjete za uzgoj sočnih voćki, koje su postale simbol ovogodišnjeg dugog
toplog ljeta u ovom dijelu Balkana.
Lubenica je porijeklom iz tropske Afrike, a većinu njenog sastava čini upravo voda! Uzgaja se i
u drugim toplim krajevima, zbog slatkog, sočnog i jestivog ploda. Bundeva i njena crvena boja
posebno je obradovala mahom starije građane, koji imaju problema sa srcem i prostatom, ali i
najmlađe, koji su jeli cijele lubenice. Većina ovdašnjih trgovaca objašnjavali su nam da je
lubenica zdravo voće, a posebno je dobra za bubrege i da je jedno od rijetkog povrća, koje se
smatra voćem, ali i povrćem istodobno!
Veoma je slatka! I ljudi je najčešće koriste kao poslasticu. Ljekovite su sjemenke - kažu da je
čaj od njih po tradicionalnoj kineskoj medicini - izvrsno sredstvo za blage i hronične infekcije
mokraćnog mjehura.
Najpoznatiji uzgajivači lubenica bili su birvaktile Grci, Sjeverni Makedonci i Bosanci i
Hercegovci, ali i okolnih zemalja. Uzgoj lubenica u Bosni i Hercegovini obuhvaća nekoliko
ključnih faza. Poljoprivrednici biraju sorte koje su prilagođene lokalnim uvjetima i koje
obećavaju visok prinos i kvalitet ploda.
Nakon sadnje, koja se obično odvija u proljeće, potrebno je redovito zalijevanje, kako bi se
osigurala adekvatna - takozvana hidratacija biljaka. Zaštita od štetnika i bolesti također je
uključena u voće, odnosno povrće. Uzgoj lubenica u našoj zemlji uključuje primjenu integrirane
zaštite bilja, kombinirajući različitne metode, kako bi se osiguralo zdravlje biljaka, i bez
prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava. Kada lubenice dostignu zrelost, što se obično događa
sredinom ljeta, počinje žetva ove voćke. Lubenice imaju značajan ekonomski uticaj u našoj
zemlji. Uzgoj ovog voća pruža brojna radna mjesta lokalnog stanovništva, posebno u seoskim
područjima. Proizvodnja se, uglavnom, organizira u porodičnom poljoprivrednom povrtlarstvu,
čime se pridonosi očuvanju tradicionalnih načina života i kultura. Bosansko-hercegovačke
lubenice tražene su na domaćem, ali i na izvoznim tržištima u okolnim zemljama. Njihov kvalitet
i svježina čine ih popularnim izborom potrošača. Poljoprivrednici se često udružuju u
kooperativne zadruge, kako bi zajednički unaprijedili svoju proizvodnju i lakše se nosili sa
izazovima tržišta. Pa i lubenice!
Uzgoj lubenica u Bosni i Hercegovini nije samo povrtlarski ili gospodarski važan čin, nego i
kulturno - ekološki relevantan proizvod. Predstavlja spoj tradicionalnih tehnika i modernih
pristupa poljoprivredi, čime se osigurava održivost i prosperitet ruralnih zajednica.
Jednom riječju - lubenice su simboli ljeta u državi Bosni i Hercegovini i podsjećaju nas na obilje
sunca i plodnosti zemlje, koja nas hrani. Lubenica je ukusna i zdrava biljka puna hranjivih tvari,
nisko kalorična i bez masnoće. Ona je prava riznica vitamina, koji su izvrsni čuvari zdravlja, a
njezini su elektroliti posebno važni tokom ljeta i tadašnjih visokih temperatura.
Van svake sumnje, i mnogi poljoprivrednici i voćari smatraju da je lubenica povrće, ali i voće! I
jedni i drugivi slažu se u jednom: bostan je definitivno vrhunska ljetna namirnica, koja se bogati
i prodaje u ogromnim novcima.
Uz sve njene vrline, proizvođači tvrde da je lubenica dobra za reguliranje probave i kontrolu
pritiska. Odličan je izvor vitamina A, B. C i kalija, magnezija, željeza i vlakana. Kako rekosmo,
lubenica sadrži devedeset i dva posto vode! Kako tvrde zvaničnici, najvažniji u sadržaju su
takozvani antioksidans – likopen i kukurbitacin E, koji pomažu u borbi protiv raka i dijabetesa.
Likopen, između ostalog, daje lubenici karakterističnu crvenu boju. Ljekari tvrde da lubenica
liječi hronične bolesti i dijabetis, te kardio-vaskularne i bolesti raka. Uz to, bostan pomaže u
borbi protiv povišenog krvnog pritiska i povišenog holesterola, kao i brojnih upala. Preporučljivo
je da se lubenica treba ubirati kada bude najzrelija. Kažu, što je crvenija, to je veća njena
koncentracija tako važnog lijeka likopena.Sjemenke lubenice, uz sve to su i izuzetno hranjive i
pune proteina,i magnezija i vitamin B. A da se kora ne bi bacala, poslušajte ljekarske nalaze,
prema kojima je ona takođe jestiva, a kako javljaju Kinezi, u njihovoj kuhinji se lubenica prži sa
začinima i maslinovom ulju.
Svašta će čovjek čuti…Ama, nema šta nema!
I to nije sve, dragi naši ABC Deovci!
Dvije kriške lubenice sadrže gotovo četvrtinu preporučenog dnevnog unosa, a vitamin B6 može
pomoći u sprječavanju akni. Niste pogriješili ako mislite da bi lubenica čak mogla biti dobar
sastojak za masku za lice.
I ni to nije sve.
Nekom drugom prilikom možda se prisjetimo ostatka priče o lubenici, bostanu, povrtlarstvu,
bundevama i voćkama, dragi naši čitaoci – djevojčice i dječaci…
Srdačno vas pozdravljamo, ABC Djeco!
