TEMA MJESECA
BOSANSKO - HERCEGOVAČKI ROBOTI
U majsko - junskom broju šire govorimo o robotu i razvoju robotike.
Cijenjeni čitaoci ABC Djece, nesporno je da su brojni univerziteti i fakulteti diljem naše domovine posljednjih godina počeli da uvode kurseve, posvećene upravo robotici. U prvom planu su, prije svih, univerziteti u Mostaru, Banoj Luci i u Sarajevu, koji su posvetili svoje programe zahuktaloj oblasti robotike.
Zahvaljujući brojnim tehnološkim programima, ovdašnji studenti već su stekli neophodna znanja i uključili se u rad brojnih tehnoloških sektora u zemlji. Iz dana u dan na našim tržištima pojavljuje se sve više robota, koji, na svoj način, postaju stjecište brojnih inovacija i time ubrzavaju razvoj industrije, istraživanja i, nadasve, sveopćeg obrazovanja i vaspitanja!
Na našim prostorima robotika se ubrzano razvijala. I sve više je jačala i njena značajna uloga u Bosni i Hercegovini. U našoj zemlji, uz razvoj obrazovnog sistema, razvijali su se i mnogi robotski klubovi i radionice, koji su omogućavali mladima da sve više i sve dublje istražuju robotiku, kroz zanimljive i praktične projekte. Takve inicijative često su podržavale i nevladine organizacije, koje su razvijale brojne međunarodne projekte iz ove oblasti, što dodatno doprinosi širenju interesa za robotiku među mladima.
Proizvodni pogoni, posebno oni u automobilskom i elektro - inženjerskom sektoru, počinju koristiti robotske sisteme za poboljšanje efikasnosti i preciznosti. Automatizacija proizvodnih linija doprinosila je povećanju produktivnosti i konkurentnosti domaćih kompanija na našem, ali i na međunarodnom tržištu.
U nastavku, pominjemo razvoj nekoliko be-ha primjera robotike.
Među prvim kompanijama, koje su u svom radu koristile robotiku, bila je vogošćanska firma “Pretis”, koja se inače bavila isključivo proizvodnjom odbrambene opreme i u te namjene koristila robotske sisteme za zavarivanje i obradu materijala. Očito, ovakvi primjeri pokazuju da postoji dovoljno prostora i interesa stručnjaka za dalju primjenu robotike u industrijskim procesima, što, opet, sa svoje strane,znači otvaranje novih radnih mjesta i brzog ekonomskog rasta i razvoja.
Pogledajte ove vesele momke i djevojke, mlade inovatore u oblasti robotike, koji su u vrijeme nastajanja ove fotografije bili studenti sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta. Naša domovina prvi put je dobila humanoidnog robota, koji se zvao Robby Megabyte. Očito, bio je to značajan i veliki domet! Studenti, koje vidimo na ovoj fotografiji dugo, dugo su radili dok nisu završili taj komplikovani posao. Zanimljivo je da su svi ovi mladi ljudi kreirali vlastiti robot, ovoga puta – za potrebe spota poznatog sarajevskog muzičkog benda “Dubioza Kolektiv”. Njih - nekoliko studenata - zasukali su rukave i obavili ovakav jedan složen zadatak. Nadamo se da će u skorijoj budućnosti osvanuti i serijska proizvodnja. Prema našim podacima, jedan standarni robot na tržištu košta oko hiljadu i petsto dolara. Riječ je samo o cijeni materijala, ali o “rukama” da i ne govorimo.
Put nas potom vodi na sjever naše domovine, do Dervente, gdje je, ne tako davno, osvanuo nov novcat robot! Ali ne u tamo nekom institutu ili na nekom fakultetu, nego u – derventskoj mehani ili kafani. Svojim očima smo vidjeli kako su mušterije usluživali dva robota!
Kažu domaćini da su ta dva robota uvezena iz Kine. Tamošnji ugostitelji kazali su nam da su “uduplali” dnevnu zaradu, a dva robota – dvije mašine – su nam, na tečnom bosanskom, a potom i kineskom jeziku, potvrdili isto. Čelični “ugostitelji” servirali su piće na sto, rekavši gostima: “Gospodo, ugodan vam boravak kod nas”, a potom su se uzeli za ruke i otišli da peru čaše, flaše i tanjire raznorazne… Očito, dragi naši ABC Deovci, roboti su čudo.Viđeno!
Nakon obavljene sjedeljke, gosti su dodirnuli uha oba dva robota i ljubazno im se zahvalili na kvalitetnom piću i usluzi! Trenutno u pomenutom ugostiteljskom objektu, na sjeveru naše domovine, dva robota ne naplaćuju još ceh. Čine to dvojica zdravih i živih konobara, kojima se takođe uručuje i bakšiš.
I u našem glavnom gradu, u olimpijskom Sarajevu, robotima se bavi i sarajevska kompanija “Dizart”, poznatija kao “CNC mašina”. Ova firma se bavi prilagođavanjem robota za kupce u ovdašnjim firmama, a u posljednje vrijeme rade na pripremi takozvanih “kolaborativnih robota”, koji će biti važan faktor u njihovoj proizvodnji. Svratili smo i u Travnik, gdje vrijedni mladi ljudi i djevojke, uposlenici tamošnje kompanije, repariraju kupljene holandske polovne robote, a potom ih prilagođavaju potrebama kupaca. Kompanija takođe obučava programiranje robota i njihov rad. Zanimljivo je takođe da kupci instaliraju robote u vlastitim fabrikama i oni ih oposlužuju samostalno.
Domaćini tvrde da najviše robota plasiraju u oblasti drvne industrije. U tim firmama svakodnevno drže u rezervi dvadesetak robota, koji se plasiraju po cijeni od oko pedeset hiljada konvertibilnih maraka, po jednom robotu. Bosanski roboti traženi su čak i u Evropskoj uniji! Skoro sam pročitao da naše fabrike naplaćuju - po komadu robota -oko dvjesto pedeset hiljada eura! Kada čovjek pogleda u tu mašineriju, prosto je nevjerovatno koliko su sposobni ti naši stručnjaci. Recimo, naših sedam najboljih stručnjaka, uglavnom elektro i mašinskih inženjera, kreirali su čak dvadesetak robotskih sistema i sve to za razne industrijske pogone u Sloveniji i u našoj zemlji.
Godinama uspješno rade i gračanički mladi inženjeri. Oni čak tvrde da je ta, kako se kaže… robotizacija i automatizacija proizvodnje - naša svijetla budućnost. Robot je, vele, vrlo ekonomičan. I nije ga bogzna koliko teško programirati. Ama, dok čovjek “dlan o dlan”, gotovo programiranje! Uglavnom, raduje i nas, a nadamo se i vas, tamo negdje daleko od naše domovine, da raste interes za robotima i ovdje, u zemlji Bosni. I Hercegovini, naravno.
S’ druge strane, kažu da su proteklih godina bosansko-hercegovački robotičari bili i ostali - istinski svjetski prvaci! Recimio, prije nekoliko godina, na takmičenju u Meksiku, osvojili su tri nagrade. Članovi tima presretni su što djeluju kompaktno i znalački. Svako od njih ima neki svoj pristup i iza njih ostaju i po četiri i više vrsta robota! Naši takmičari su ispred Japana, Rusije i Amerike!
Prema mišljenju stručnjaka, naša domovina Bosna i Hercegovina nije ni svjesna kakve sve talente imamo!
SVAKOGA DANA – U SVAKOM POGLEDU…
U našoj zemlji sve je više mladih poduzetnika i prevashodno diplomiranih inženjera, koji rade na razvoju inovativnih robotskih rješenja. Radi se o različitim sektorima, u kojima se stalno pojavljuju roboti; Od poljoprivrede, do medicine!
Svoj doprinos, uz univerzitete, ovdašnjem razvoju pružaju i različiti istraživački instituti, koji prevashodno razvijaju nove tehnologije i pronalaze brojna tehnološka rješenja, na sve većem bosansko-hercegovačkom tržištu.
Ovakav brzi razvoj robotike, u posljednje vrijeme, donekle otežava nedostatak adekvatne infrastrukture. Uz to, vidljiva je ovdašnja ograničena podrška vlada na svim nivoima, što otežava i brži razvoj ovog najnovijeg bosansko-hercegovačkog sektora. Ovakvo otežano poslovanje nadomještaju svojom podrškom i djelovanjem međunarodne ustanove i kompanije.
ZA KRAJ: KAREL ČAPEK I ROBOT!
Zanimljivo je da je češki pisac Karel Čapek, među prvima, predstavio robot! On je u jednoj svojoj drami, 1920. godine, pomenuo termin “robot”. Četrdesetak godina kasnije Rusi i Amerikanci usavršili su svoje robote. Svaki od njih dvojice “skontao” je svoj izgled robota, nazvanih “Skart” i “Maša”. Robotika se najviše primjenjivala u automobilskoj industriji, a njena najveća sjedišta nalazila su se u Japanu, Kini, Americi i na Starom kontinentu, što će reći - u Evropi.
Od tada, do naših dana, “protutnja” gotovo jedno cijelo stoljeće…I četiri godine “prida”.
NAJZAD….
Kakva je budućnost bosansko-hercegovačke robotike?
Ekonomski stručnjaci tvrde da, i pored pomenutih zastoja, naša država, ipak, korak po korak, sve više postaje važan faktor ekonomskog razvoja i tehnološkog napretka naše zemlje. Sve su vidljivija ulaganja u privredni razvoj, što podrazumjeva i učestala istraživanja, kao i brža saradnja između privatnog i javnog sektora, što će, na svoj način, doprinijeti brži razvoj robotike, kako u našoj zemlji, tako i u regionu.
