VAŽNI DATUMI
OBILJEŽENI MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA I
“PREPORODA”
U povodu 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika, danas je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Bošnjačkom zajednicom kulture ‘Preporod’, priređena Izložba pod nazivom “Bosanski jezik i školstvo 1823–2023” – dvjesto godina jedne značajne tradicije autora Jasmina Hodžića.
Izložba sadrži prvorazrednu arhivsku građu o bosanskom jeziku u bosanskom obrazovnom sistemu, od početaka modernog školstva 1823. godine do 2023.godine. Izloženo je više od stotinu dokumenata, a više od polovine izložene građe je do sada nepoznata ili izvorno ne objavljivana građa!
Autoru su u ovom velikom poslu i prikupljanju građe pružili veliku podršku i pomoć Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Historijski arhiv Sarajevo i Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Otvarajući izložbu, čelnik Preporoda Sanjin Kodrić kazao je kako je vrlo važno govoriti o bosanskom jeziku i afirmirati ga.
Nažalost, kazao je Kodrić, stvarna društvena briga o bosanskom jeziku ni izbliza nije na razini onoga što se često na različitim društvenim nivoima govori i kazuje. Zato je važno češće priređivati ovakve i slične kulturološke događaje, koji nas suštinski upoznaju sa fenomenom bosanskog jezika, njegovom poviješću, trajanjem i društvenom pozicijom - kazao je Kodrić.
Obraćajući se ovom skupu direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine Šejla Šehabović naglasila je važnost da ta institucija kulture obilježava sve značajne i međunarodne i domaće datume!
Danas su u Sarajevu prezentirani podaci o osnivanju i planu i programu prve modernije bosanske škole savremenog tipa - sa školskom zgradom, planom i programom, učiteljima i udžbenicima, kada je naš velikan Husein-kapetan Gradaščević 1823. dao dozvolu fra Iliji Starčeviću da u Tolisi, kod Orašja, otvori školu.
U toj školi je radio i fra Ambroža Matić, koji je za vrijeme boravka u Tolisi sastavio udžbenik matematike preveden iz latinskog u bosanski jezik, rečeno je na otvaranju ove značajne izložbe.
Bitno je istaći da su danas prikazani podaci i o ostalim našim prvim latiničnim udžbenicima s početka Devetnaestog stoljeća, u kojima se narod imenuje Bošnjacima, a jezik bosanskim. Inače, ova najnovija 2023. godina je označena kao vrijeme u kojem se obilježava dvjesto godina savremenog bosanskog školstva i službenog bosanskog jezika u tom školstvu. Na izložbi su, uz ostalo, prikazani i prvi ćirilični bukvar iz 1867. godine i prvi latinični bukvar iz 1869. godine. Važno je istaći da niz izloženih dokumenata iz Osmanskog arhiva u Istanbulu potvrđuju bosanski jezik i u Bosni i izvan Bosne, i to je vidljivo i iz današnjih izloženih dokumenata.
U vrijeme austrougarske okupacije bosanski jezik se zadržava kao službeni jezik u školstvu, sve do 1907. godine, vidljivo je i na ovoj izložbi. Učestale promjene u društvu i društvenim sistemima dirigovale su i promjenama u školstvu, pa se bosanski jezik, nakon 1918, gubi sa društvene scene. U vrijeme Jugoslavije i do pred agresiju na našu domovinu, bosanski jezik zauzimao je značajno mjesto u bosansko-hercegovačkoj svakodnevici. U to vrijeme pišu se i prve savremene knjige na bosanskom jeziku. Najzad, nakon novih ustavnih i amandmanskih rješenja na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, krajem 1993., bosanski jezik službeno je vraćen u naš društveni sistem.
Ova izložba dio je istoimenog projekta, koji se realizira u Institutu za jezik i rezultiraće monografijom o bosanskom jeziku i školstvu i biće postavljena još desetak dana,u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
