Blog Details

ABC Djeca - INTERVJU - NAIDA HOTA MUMINOVIĆ

INTERVJU
NAIDA HOTA MUMINOVIĆ
MINISTRICA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE KANTONA SARAJEVO:

   

„PROJEKTI I PROGRAMI SARADNJE DRŽAVE I DIJASPORE -
OD PRESUDNOG ZNAČAJA“ 

 

Dosadašnja direktorica  Bošnjačke gimnazije u Sarajevu Naida Hota Muminović odnedavno je ministrica za odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo.

Rođena je 1981. godine u Sarajevu, gdje je i započela osnovno obrazovanje, a usljed ratnih dešavanja, nastavila u izbjeglištvu u  Austriji. Po povratku u Sarajevo, 1996. godine, upisuje i završava Prvu bošnjačku gimnaziju, u kojoj za izuzetne rezultate, dobija priznanje "Ponos generacije". 

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za engleski jezik i književnost i stekla zvanje „profesorica engleskog jezika i književnosti“. Paralelno završava i Pravni fakultet na Univerzitetu u Sarajevu i stiče zvanje „diplomirana pravnica“.

Po završetku studija radila je kao profesorica engleskog jezika u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji. Ističe se društvenom angažiranošću i aktivnostima kroz rad u nevladinom sektoru. Udata je i majka dvoje djece. Gospođa Naida Hota Muminović je prva ministrica u BiH sa hidžabom.

Uvažena ministrice, nedavni Panel, posvećen “Temeljima bosanskog jezika”, upriličen u Čikagu, okupio je eminentne jezičke stručnjake i druge javne radnike iz Bosne i Hercegovine i Bošnjačke zajednice u Sjevernoj Americi i Kanadi. Uz dr. Dževada Jahića, magistre Elvira Resića, be-ha konzula u Čikagu, Selenu Seferović, prosvjetnu radnicu i bibliotekarku iz Čikaga i Mujku Erovića, publicistu i novinara, učestvovali ste i Vi u Panel diskusiji. Učesnicima Panela predstavljen je inspirativni Projekat grupe autora, pod nazivom ABC Djeca, koji se duže od godine dana bori za svoje mjesto pod suncem. Cilj projekta je kako na jedan inovativan  način, prateći svjetske standarde i koristeći IT tehnologije, oživjeti Bosanski jezik i usporiti sveprisutnu asimilaciju.

Kako sa ove vremenske distance gledate na tu važnu raspravu ?

 

Uvijek osjećam veliko poštovanje i blagonaklonost prema našoj dijaspori i iseljeništvu. Napori koje ulažu, kako bi očuvali svoj identitet, svoj bitak, daleko od domovine, zaista su zapanjujući i svima nama su lekcija. Upravo tako, sa otklonom od nekih mjesec dana od Panela, i danas se osjećam. Svi u Bosni i Hercegovini  imamo otvoren poziv da prihvatimo našu dijasporu kao ljudski resurs – da njihovo zanimanje, koje je organsko, prihvatimo onako kako je ispravno – organski.

 

U Vašem obraćanju na pomenutom Panelu rekli ste, uz ostalo, kako stičete utisak da se ubrzava proces komuniciranja između domovine i njene dijaspore, te poručili da će se morati uspostaviti  stalni kontakt i konkretna saradnja  između države BiH i njene dijaspore. Kako vidite tu saradnju u godinama koje su pred nama?

Naša diplomatsko-konzularna predstavništva jesu naš zvanični most i trebamo ih koristiti gdje god je to moguće. Pa ipak, od presudnog značaja mogu biti projekti i programi saradnje, koji se u demokratskim društvima mogu realizirati i uz partnerstva po različitim osnovama između vlasti, nevladinog sektora i privrednika. To sve mogu biti alati, instrumenti da našu dijasporu učinimo dostupnom za domovinu i, obrnuto, da domovinu učinimo dostupnom dijaspori.

Najavili ste donošenje izmjena Zakona o osnovnom odgoju i osnovnom i srednjem obrazovanju. Šta Vi osobno očekujete od izmjena pomenutog Zakona i koje su polazne osnove za takav proces, posebno kad je u pitanju djelovanje prema dijaspori?

Pitanje sistemske brige za dijasporu mora se pojavljivati i u zakonskim i podzakonskim aktima. Već i ovaj intervju, naš nedavno održani Panel, naši drugi susret, upravo idu u smjeru kreiranja korpusa ključnih riječi i ključnih koncepata na bazi kojih ćemo kreirati priču o potrebi snažne i iskrene povezanosti sa našom dijasporom. Zakoni će, osim slova, donijeti i duh, kroz koji ćemo kreirati obavezu i za buduće generacije da vode računa o tim bitnim strateškim temama i pristupima.

U Vašem istupu na pomenutom Panelu podržali ste neke tekuće projekte u dijaspori, poput Aplikacije ABC Djeca. Najavili ste, uz ostalo, i mogućnost razmjene učenika  na relaciji dijaspora – država BiH, tako što bi jedan semestar mališani proveli u domovini, čime bi bila obogaćena njihova opća znanja, a pomenuli ste također da trenutno razmišljate i o razmjeni modela prilagođavanja, za porodice koje se, “za stalno”, vraćaju u domovinu, kao i o projektu kreiranja, kako ste rekli, be-ha lika, koji će da pripovijeda  poznate lektire na bosanskom jeziku? Možete li ukratko prokomentirati te Vaše stavove i razmišljanja?

Kako sam ranije ovdje istakla, projekti i programi saradnje mogu biti od presudnog značaja. Ali, tim pristupom nećemo osigurati dugoročnost pristupa i brige. Stoga ćemo u temeljnim postavkama, pri uspostavi Instituta za razvoj pred-univerzitetskog obrazovanja, čiji početak rada očekujemo na jesen ove godine, predvidjeti i odjel za dijasporu i iseljeništvo. Tu ćemo se sistemski baviti potrebama djece naše dijaspore. Sve što je do sada uradila naša dijaspora, kao što je na primjer projekat “ABC Djeca”, može postati resurs koji ćemo staviti na raspolaganje gdje god se ukaže potreba. Integracijom pozitivnih praksi i njihovim dijeljenjem i dostupnošću, postizat ćemo akceleraciju u našim međusobnim potrebama. Neke od metoda bit će svakako i programi ugošćavanja djece iz dijaspore u školama u Kantonu Sarajevo, a posebna su nam briga porodice koje se odluče vratiti u Kanton Sarajevo. Do sada im nismo dali puno prilika.

Pomenuli ste na Panelu bosanskohercegovačku raznolikost, koju treba čuvati kao i sve ono što pripada našoj državi i našem podneblju, jer je to naša prednost u svijetu, koji će, kad-tad, morati spoznati da je raznolikost prednost, a nikako ne slabost?

Tako je. U  svijetu, koji se tako intenzivno globalizira, raznolikost postaje mjera. Pa ipak, Bosna i Hercegovina tu raznolikost baštini od pamtivijeka i baštini je autentično. Smatram da našu autentičnost ne koristimo dovoljno. Trebamo s ponosom nositi priču o toj našoj bosanskoj raznolikosti, koju smo sačuvali i pod mrakom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. To je za nas civilizacijska markica koju trebamo isticati i koju trebamo stalno spominjati sinovima i kćerima onih očeva koji su potpisali Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, a kasnije su ti isti sinovi i kćeri odsutno gledali kako se ona krši tu, pred njihovim vratima. Bosna i  Hercegovina treba i mora prepoznati svoje prijatelje, i na Zapadu, i na Istoku i mora pronaći svoje zagovaratelje.

Vi znate često reći, ministrice Hota Muminovć, da ste vječiti optimista! Uz jačanje  naših katedri, šta bi još trebalo poduzeti kako bi se ubrzali procesi tješnje saradnje države i dijaspore?

- Pa, evo, već smo spomenuli da se pri našem Ministarstvu za odgoj i obrazovanje, na Institutu za razvoj pred-univerzitetskog obrazovanja formira Odsjek za dijasporu i iseljeništvo. To bi mogao biti put i za druge institucije, kojima je povjerena javna djelatnost. Vjerujem da je ta saradnja u privredi mnogo intenzivnija, jer su motivi mnogo konkretniji. Tamo gdje je motiv očuvanje identiteta, samo rijetki su svjesni značaja te teme, kao što je to slučaj sa mnogim drugim strateški važnim temama od opšteg značaja.

Ne mogu, a da Vas, na kraju ovog našeg razgovora, ne zamolim da prokomentirate stav doktora Jahića, koji je na kraju Panela izjavio, citiram: ” Problem jeste asimilacija, ali je isto tako problem i deasimilacija, što znači, sporije, a dugoročnije; pamtiti, čuvati i učiti o vlastitom jeziku, uporedo sa učenjem engleskog jezika, što i jeste naš krajnji cilj. Jednom riječju, da ne gubimo svoj bosanski, a da učimo i engleski. U protivnom, biće nam  ”mrka kapa – zla biljega ”, rekao je doktor Jahić!

- Uhvatiti korak sa svim trendovima razvoja, društvenog, tehnološkog i svakog drugog – to je imperativ. Geopolitički položaj Bosne i Hercegovine je takav da će uvijek biti na raskrsnici interesa i na međi procesa. O tome je predano elaborirao pokojni profesor Ivo Banac. U takvim konstelacijama nije dovoljno samo opstajati, naš cilj treba biti i davati doprinos upravo kroz našu autentičnost. To će podrazumijevati da ovladamo načinima i vještinama potrebnim za dvadeset i prvo, a možemo reći već i za dvadeset drugo stoljeće. I u tom smislu, dijaspora može dati puni doprinos.

Za Aplikaciju ABC Djeca govorila je ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajeva Naida Hota – Muminović.

Hvala Vam ministrice, na odvojenom vremenu!

-Hvala i našim građanima, okupljenim oko ovog značajnog Projekta.



Pridruži nam se!

Kontakt

ABC Djeca
444 N. Michigan Avenue
Suite 1200
Chicago, IL 60611

Phone: + 1(800) 619-2940

Kontakt