PLANETA VODA
Uz uobičajenu jutarnju kafu sa bosansko-hercegovačkim akademikom Murizom Spahićem, bivšim uvaženim dekanom Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, geografom, hidrologom, biologom, geologom, matematičarem, čak i jezikoslovcem, potaknuh nedavno priču o vodama, na što mi akademik odgovori:
-Znaš šta novinaru, toliki je značaj vode na svijetu, da bismo planetu Zemlju komotno mogli nazvati – “Planetom Voda”! Podsjećam te da najviše vode ima upravo na planeti Zemlji, reče mi akademik Spahić i izgovori cifru od sedamdeset i jedan posto!
-Kako da mijenjamo višestoljetni naziv planete, kad je stoljećima svi zovemo “Zemljom”, pitam akademika?
- Ah, tebe?! Sa vodom se hrvemo danju i noću. I kad smo žedni i gladni, i kada nas vode plave i izgone iz kuća i stanova, i kada sanjamo da se utapamo u rijeci, a nikoga da nam pruži ruku…, kroz osmijeh mi odgovara naš ugledni stručnjak, sa akademskim zvanjem.
Šutio sam nekoliko minuta i kada sam sve sabrao i oduzeo, prihvatio sam akademikov prijedlog i u svakodnevnom našem razgovoru mi evo, iz dana u dan, našu planetu već zovemo: “PLANETA VODA”! I zvaćemo je tako sve dok joj Ujedinjeni narodi zvanično ne promjene ime, u ovo doba strašnih klimatskih promjena.
Ne znam šta vi mislite o ovome, draga naša ABC Djeco, tamo daleko, na obalama jezera Mičigen, u zemlji Ilinois ili pak negdje drugdje?
Štrbački buk
U nastavku naše ovomjesečne priče, sa zadovoljstvom ćemo vam ispričati sve što znamo o vodi i okolišu, zatim sve o našim čarobnim bosansko-hercegovačkim pitkim vodama, s jedne strane, a potom i o nevoljama koje brinu narode diljem svijeta, koji nemaju vode ili kojima su rijeke - dobre sluge, a zli gospodari! Dragi naši čitaoci, da li ste znali da je, prema najnovijem izvještaju krovne svjetske organizacije - Ujedinjenih naroda - polovina svjetske populacije trenutno suočeno sa nestašicom vode! Čak četrdeset posto svjetskog stanovništva živi u područjima pogođenim nestašicom vode! Ozbiljno su ugroženi zdravlje i ishrana ljudi i globalna energetska kriza.
Na Planeti Zemlji, 96,5% vode se nalazi u morima i okeanima, te po 1,7% u podzemnim vodama i u lednicima na Antartktiku i Grenlandu. Tek dva i po procenta od ukupne količine vode na Zemlji otpada na slatke vode.
Ukupne zalihe vode na Zemlji iznose milijardu i tristo trideset i osam miliona kubnih metara.Tekuća voda prisutna je u okeanima, morima, jezerima, rijekama, potocima, kanalima, barama, močvarama i lokvama. Najveći dio vode na Zemlji je morska voda. U atmosferi, voda se nalazi u sva tri stanja: kao kristali leda, zatim kao vodena para i kišne kapi, te opstaje i kao podzemna voda.
Nažalost, još uvijek oko milijardu ljudi nema pristup čistoj vodi, a preko dvije i po milijarde stanovnika ni adekvatnom načinu zbrinjavanja otpadnih voda.
Stručnjaci ističu da će za dvije godine, dakle dvije hiljade i dvadeset i pete, više od polovine svjetskog stanovništva biti suočeno sa problemima u vezi sa snabdjevanjem vodom. I dalje, najteže je žiteljima Afrike i Azije, u kojima se milijarde građana bore za vodu, energiju i hranu.
Jednom riječju - za život i mir.
Nedavno su se čelnica Evropske komisije Ursula fon der Lajn i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Gutereš složili u ocjeni da “…slijepo idemo opasnim putem i da su neodrživi korištenje vode, njihova zagađenja i nekonstrlisano globalno zagrijavanje”.
Dragi naši čitaoci, u mjesecima martu i junu slavili smo svjetske dane voda i okoliša. Ove, 2023. godine, za 22. mart – Svjetski dan voda, izmislili smo slogan “Budi promjena”, a 75 dana kasnije, dakle 5. juna, slavili smo okoliš, a u središtu pažnje bila je – PLASTIKA, za koju je rečeno da trenutno predstavlja najveći svjetski problem, kako na “Planeti Zemlja”, tako i na “Planeti Voda”, koju zagovaramo akademik i vaš narator.
Stanovnici malo zemalja u svijetu, poput naše domovine Bosne i Hercegovine, mogu da piju vodu izravno sa njenog izvora ili česme na ulici! Imamo najveće vodne resurse prirodne izvorske vode i mnogi su se obogatili na tom bogatstvu.
Nažalost, prošle godine, i pored tolikih količina vlastite čiste, bistre i pitke vode, naša država je uvezla nekoliko desetina milona flaširane vode, vrijedne preko šezdeset miliona konvertibilnih maraka.
Blagaj
Uz tolike prelijepe rijeke Unu, Unac, Neretvicu, Bunu, Sanu, Sanicu, Bosnu, Neretvu, Vrbas, Plivu, Biošticu, Krivaju, Usoru, Drinu, Radobolju, Krku, Savu, Praču, Bijeli Rzav, Balatin, Babinu i Bijelu rijeku, Ramu, Bilu, Bistricu, Blažu, Blihu, Bobovicu, Radimlju, Bojnu, Bosanku i Bregavu, tu su i desetine drugih vodotoka, Zdena, Zeleni Jadar, Zgošća, Studeni Jadar, pa Tara, Volujak, Brka, Rakitnica, Zujevina, Rača, Bunica, Spreča, Fojnica, Jablanica, Jadar, Ugar, Žabljak, Janja, Bunta Puharska rijeka, Perućica, Željeznica, Žepa, Orlja, Bužimica, Ukrina, Tolisa, Turija,Toplica, Lašva, Uvac, Vrbanja,Tinja, Lepenica, Drinjača, Kravica, Ribnik, Trebižat, Trebišnjica, Mošćanica, Lim, Klokot, Dabra, Miljacka i Doljanka, pa tako sve do Ribnice, Štavnje, Šuice, Stupčanice, Sutjeske i još…Šta mislite koliko još bosansko-heregovačkih rijeka nismo nabrojali? Znate koliko:Slovom i brojem: 257 rijeka !!!!!!!!!
Be-ha jezera
Tu je i 99 jezera, među kojima su najpoznatija: Bilećko, Blidinje jezero, Bočac, Boračko, Bužimsko, Crna jezera na Treskavici i Zelengori, Glamočko, Hazna, Jablaničko, Hutovo blato, Šiićki brod, Kukavičko, Lipsko, Modračko, Mostarsko, Olićko, Orah, Orlovo, Panonsko jezero, Perućac, Prokoško, Ramsko, Snježnica, jezero Vidara, Višegradsko, Zvorničko i brojna druga jezera.
Eto, dragi naši čitaoci, zašto sa toliko strasti i zadovoljstva nabrajamo sve te brojne rijeke i jezera, na tako malom prostoru, u hiljadugodušnjoj zemlji Bosni i Hercegovini!
Uz sve to nabrojano i ne nabrojano, naša domovina ima trideset kilometara i morske obale. Nije prevše, a nije ni premalo….
Očito, dragi čitaoci, naša država Bosna i Hercegovina ima još uvijek izuzetno očuvane rezerve kvalitetene vode, kako u ekološkom, tako i sanitarnom i mikrobiološkom smislu, tako da može poslužiti kao izuzetnan izvor kvalitetne pitke vode, danas najtraženije na svjetskom tržištu. Uz sve to, naše vode su biološki i hemijski podobne!
Nažalost, mnoge od naših rijeka i jezera su još uvijek prepuštene same sebi i ne postoji nikakav interes države za njih, mada su jedno od naših najvećih bogatstava i naše najvažnije, najveće i najdraže zlato!
I za kraj ove naše šetnje obalama 328 bosansko-hercegovačkih rijeka i rječica i bezmalo stotinu naših jezera, ostavili smo prostora i za nekoliko rečenica, posvećenih našem okolišu, koji ima svoj Svjetski dan, koji smo obilježili 5. juna.
Zamislite, više od četristo miliona tona plastike proizvede se svake godine, od čega je polovica namijenjena samo jednokratnom korištenju! Procjenjuje se da 19-23 miliona tona otpadne plastike završi u jezerima, rijekama i morima. Plastika masovno zatrpava naša odlagališta, nakuplja se u okeanima, morima, vodotokovima i posvuda u okolišu, te na taj način predstavlja jednu od najvećih prijetnji planeti!
I ne samo to.
Široj javnosti još uvijek nije dovoljno poznata činjenica da mikroplastika nalazi svoj put i u hranu, koju jedemo, vodu koju pijemo, pa čak i u zrak koji udišemo.
Mnogi plastični proizvodi sadrže opasne aditive, koji mogu predstavljati prijetnju našem zdravlju.
Stoga je potrebna široka javna i politička podrška, kao i pritisak u pravcu proširenja i ubrzavanja aktivnosti vlada, kompanija i drugih sudionika u rješavanju problema prekomjernog onečišćenja plastikom, koja se može i mora zamijeniti trajnim i održivim alternativama.
Države i pojedinci, a posebice firme i industrija, trebaju pronaći alternativne materijale i održiviji način korištenja, kako bi jednog dana plastično onečišćenje postalo prošlost.
U protivnom, ako se ovakvi trendovi rasta nastave, predviđa se da će do 2050. godine globalna proizvodnja plastike dosegnuti hiljadu i stotinu miliona tona!
Plastične boce, tanjiri, čaše, plastični čepovi za boce i vrećice za namirnice i slamke, mješalice i drugi plastični predmeti…svi su oni teret koji upozorava.
Procjenjuje se da se u morima i okeanima trenutno nalazi 75, do 199 miliona tona plastike. Ako se ne promijeni način na koji se ona proizvodi, koristi i odlaže, količina plastičnog otpada, koji ulazi u vodene eko- sisteme, mogla bi se gotovo utrostručiti!
Eto, toliko o vodama, jezerima, morima i okeanima, dragi naši čitaoci. I plastici, naravno. I klimatskim promjenama, koje siju pustoš po svijetu.
Uz srdačan pozdrav, slobodni smo vas zamoliti, dragi naši mladi, srednjovječni i stariji čitaoci, okupljeni oko projekta ABC Djeca, da brinete o svakoj kapi čiste vode, gdje god da se s ‘ njom susretnete…Da zamolite roditelje da ne rasipaju čistu i pitku vodu i da što rjeđe koriste plastične tanjire, kašike, čaše i viljuške, kao i drugi pribor za jelo, kako u svojim stanovma i kućama, tako i na izletištima.
Kako u svijetu, tako i u domovini Bosni i Hercegovini, kada dođete i odlučite da jedan godišnji odmor provedete obilazeći mnoge od tristo dvadeset i osam /328!/ naših rijeka i rječica i devedeset i devet be-ha jezera!
Čekamo vas i evo već sada širimo vam ruke i otvaramo naša srca!
Vaš Velid Džindo
