SVE BIH ŽIČARE
Žičare sa zatvorenim kabinama diljem svijeta imaju svoju itekako važnu funkiciju. U mnogim svjetskim gradovima one imaju, uz sportske, i važne uloge u gradskim prijevozima. U pripremi ovog teksta pokušao sam doći do spiska općina i gradova u našoj domovini, koji grade ili su izgradili žičare ili sanjaju da ih grade u svojim sredinama. Nažalost, vrijeme protiče, žičare su sve skuplje, a novca je sve manje. Zato ćemo posvetiti više pažnje gradovima i planinama, u kojima su žičare stvarnost, a ne obični san.
Krenimo redom.
Najpoznatija i najmodernija bosansko-hercegovačka žičara je ona olimpijska – Trebevićka! Sarajevska i bosansko-hercegovačka…Proradila je 1959. godine i povezivala je naselje Bistrik sa Vidikovcem, smještenim na 1160 metara nadmorske visine.
Da, dobro ste čuli - 1959. godine! U to vrijeme Trebevićka žičara bila je najveća i najpoznatija na širem balkanskom prostoru što se region zove! U njene kabine moglo se tada smjestiti jedva četiri putnika, koji su “uzlijetali” uz brda sarajevska, mjestimice na visini od pedeset metara, ali, na ponekim mjestima, i samo okruglih pet metara visine! Kabine nad čarobnim gradom “pentrale” su se uz brda redovno,vikendom, a radnim danom tek nekoliko sati prije i poslije podne.
Ovu vazdušnu ljepoticu ponad Sarajeva najbolje je opisao znameniti film „Duhovi Sarajeva“, u kojem su – da vas podsjetimo - dva dječaka sanjala kako da zajedničkim snagama i svojim zlatnim rukama, obnove najljepšu sponu Bistrika i trebevićkih „pluća grada“!
Podsjećamo, u surovoj agresiji i višegodišnjim napadima na Sarajevo, u razdoblju od 1992. do 1996., Sarajevska žičara je do temelja porušena. Dvije hiljade i osamnaeste ponovno se, iz temelja, izdigla naša žičara i zasjela iznad grada! I trajno je ostala u srcu brdovitog Balkana i Zemlje Bosne i Hercegovine. Olimpijski grad Sarajevo ostvario je dugogodišnji san Sarajlija i svih Bosanaca i Hercegovaca, koji su sa porodicama godinama hrlili na Žičaru i divili se njenoj ljepoti. Trebevićka žičara, nakon dvadeset i šest godina, puštena je nanovo u rad! Glavni donatori, gospođa Maja i gospodin Edmond Offermann, glavni donator, radovali su se tih dana obnovi znamenite Trebevičke žičare!
Čast da se prvi provozaju imali su upravo gospodin Edmond i Maja mu Offermann, koji su za obnovu Žičare donirali blizu četiri miliona eura! Polazak prve gondole probudio je emocije…I suze radosti su se lile niz lica građana, koji su evocirali decenije pustih nadanja…. Na stanici je toga dana postavljena ploča, posvećena Sarajliji Rami Biberu, kojeg su 2. marta 1992, dok je hrabro čuvao Žičaru, ubili okupatorski vojnici. U znak sjećanja na taj strašni događaj, Gradski vijećnici odlučili su da Gornja stanica nosi Ramino ime…
”Čuvao si Žičaru, mi čuvamo tvoje ime” – ispisano je na ploči.
Inače, Žičara ima trideset i tri gondole, s‘ kapacitetom od deset mjesta. U prvoj godini svog uspješnog djelovanja i rada, Žičara je uspjela da preveze više od milion putnika! Gradski zvaničnici najavili su tih svečarskih dana da će izgradnja žičare, koje će povezati Hrasnicu i Igman, potom Pionirsku dolinu i Barice, i konačno Vratnik i Bistrik, biti novi gradski projekat. Funkcija svake od ovih i drugih žičara je različita, a krajnji cilj je bolja povezanost lokacija, te brži saobraćaj i kvalitetniji javni prijevoz.
Podsjećamo vas, cijenjeni čitaoci projekta ABC Djeca, da je prva žičara na Jahorini otvorena krajem novembra, davne pedeset i druge godine. Dvadeset i dvije godine kasnije Jahorina je bila organizator Evropskog i Svjetskog omladinskog takmičenja u skijanju, a tri godine docnije, u kalendar FIS-a, uvršteno je i takmičenje Evropskog kupa na Jahorini.
Sve ovo i druge aktivnosti bili su dobri uvodi u organizaciju Olimpijskih igara u Sarajevu, pa ne čudi da je Britanski časopis „Guardian’’ svrstao Jahorinu među prestižnih deset skijališta u Evropi!
U vrijeme agresije na našu domovinu skijalište je potpuno devastirano, a obnova skijališta otpočela tek dvije hiljadite godine.
I u Travniku, u to poratno vrijeme, takođe je počela obnova tamošnjeg skijališta. U te svrhe udružili su se Travničanini Enes Konjalić i Goran Šarić. Njih dvojica su vlastitim sredstvima započeli obnovu skijališta i ubrzo uspostavili skijanje na nezaboravnoj planini Vlašić.
Ski centar “Ravna planina” ima ski lift kapaciteta osamsto skijaša na sat, te ski vrtić i bebi lift, a godine dvije hiljade i sedamnaeste ovo skijalište dobilo je prvu gondolu – kabinsku žičaru, za prevoz skijaša. Kao dopunski sadržaj buduće kabinske žičare, ski centar Ravna planina postao je najmlađi skijališni prostor u državi. Podsjećamo vas, dragi čitaoci, da je ovaj skijaški centar, u januaru 2021. godine bila domaćin trke Evropa kupa u skijanju!
Godine 1984. otvoren je skijaški rekreacijski centar “Rostovo”, sa namjerom da se pomogne Sarajevskoj olimpijadi. Ovaj centar nalazi se na 1.160 metara nadmorske visine. Nakon rata i ovaj Centar je otvoren dvije hiljade i šeste godine. Godine 2002. osnovano je i poznato Skijalište “Kozara”, koje ima tri ski staze sa liftovima. Tamošnje skijalište dužine je 650 metara, a dječija staza dvjesto metara,kao i mali ski lift.
U nastavku vodimo vas na prostrani Kupres. Na padinama planine Stožer, visine 1758 metara nadmorske visine, nalazi se istoimeni Ski centar Stožer “Vrana”. Naselje Kupres poznato je inače pod nazivom “Mali Sibir” i ima četiri i po kilometra ski staza. Tamošnji Ski centar osnovan je 1995. godine. Početak skijaških staza nalazi se na visini od hiljadu dvjesto dvadeset, a sami vrh planine na visini od 1560 metara.
Bogat turistički potencijal i tradiciju ima i grad Kladanj, podno Konjuh planine. U prvom planu je sportski turizam i skijanje. Poznat je tamošnji lift “Karaula”, koji predstavlja jedini sportski objekat ove vrste i namjene na prostoru Tuzlanskog kantona i regije sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Prvi ski lift u ovom mjestu sagrađen je 1985. godine. Nažalost, u agresiji na Bosnu i Hercegovinu lift u Kladnju je pretrpio velika oštećenja. Desetak godina nakon završetka na istom mjestu podignut je novi, savremeniji ski lift, koji ima kapacitet 1.200 skijaša na sat. Površina skijaških staza u ovoj Općini iznosi oko šezdeset hiljada kvadratnih metara. Tamošnja skijališta imaju izuzetan značaj za očuvanje zdravih životnih navika na ovim prostorima sjeverno-istočne Bosne. Kladanjsko naselje Ponijeri, udaljeno dvadesetak kilometara od centra općine, važno je planinsko odmaralište na nadmorskoj visini od hiljadu dvjesto metara. Uz sve nabrojano, Ponijeri su istodobno i svojevrsna vazdušna banja.
Sportski turizam takođe je razvijen i u gradu Tuzli i Općini Lopare. U ovim gradovima poduzimaju se koraci na planu izgradnje modernih turističko-rekreativnih kompleksa na planini Majevici. Projekat ima za cilj jačanje rekreativnih turističkih potencijala u ovom dijelu naše domovine. Planiraju se budući turističko-rekreaktivni kompleksi, koji će biti locirani na oko osamsto i četrdeset metara nadmorske visine. Radi se o značajnom komunikacijskom projektu šest opština, koje su direktno vezane za ovu teritoriju, ali i još šireg područja, koje obuhvata planina Majevica. Tuzlaci često znaju reći da se već naziru prelijepi turistički detalji i prizori, koji neodoljivo podsjećaju na Švicarsku! Oni se trude da naprave nešto poput Bjelašnice, Zlatibora i Jahorine. U tome vide svoju budućnost općine Kalesija, Lopare i središnje mjesto, grad Tuzla, te planiraju kompleks, koji će se prostirati na nekoliko stotina dunuma i sadržavaće hotele, bungalove, staze za šetanje i brojne druge prateće sadržaje. U prvom planu i na ovim prostorima je izgradnja žičara, bez kojih nema napretka u ovom sportu.
I Zenica i Zeničani su decenijama pokušavali da riješe upitnik zvani žičara. Često je u javnosti spominjan Bistričak, koji je poznat po šumskom bogatstvu, koji se spominje još od daleke 1949. godine, u kojoj se ozbiljno spominjala pilana sa prugom - žičarom, u blizini naselja Begov Han. I napravljena je tada žičara prema pomenutom naselju i planirali su tadašnji neimari graditi tunele, mostove i puteve… Posvuda je slavljena žičara, koja je povezivala, uz Bistričak i Begov Han. Pričalo se potom o Žičari na zeničkim Smetovima. Nažalost, samo se mahom pričalo….
Ponuda za izgradnju Žičare u Mostaru stigla je ne tako davno i to iz Austrije. Kompanija Leitner, koja je izgradila brojne žičare na skijalištima diljem svijeta, dostavila je gradu na Neretevi čak tri ponude. Planirano je da se žičarom poveže brdo Hum, kao uzvisina ponad grada.Većina mostarskih stručnjaka tvrdila je da bi putovanje gondolama na Hum otkrilo svu ljepotu Mostara… Prema mišljenju mostarskih zvaničnika, gradski budžet neće opterećivati gradnja žičare i dodaje da će se o uspinjači, na brdu Hum, raspravljati i u gradskim planovima. Ove godine iz Mostara je poručeno mostarskoj i široj javnosti da taj grad definitivno dobija Žičaru. Pokazali su i projekat, koji obuhvata izgradnju dva i po kilometrima pješačke staze, razvoj planinarskih staza, izgradnju ferrate, postavljanje vidikovaca, izgradnju žičare, sadnju čak šesnaest hiljada stabala za obnovu i fortifikaciju austro-ugarskih utvrđenja, kazao je mostarski gradonačelnik Mario Kordić, koji naglašava da je projekat rezultat saradnje Grada Mostara i Udruženja za zaštitu fortifikacija Werk, uz podršku planinarskog društva Prenj. On je izrazio nadu da će se ovi projekti uskoro, kako je kazao,”dovesti u dokumentacijsku fazu”.
Živi bili – pa vidjeli.
I Bišćani se nadaju žičari. Predstavnici JP “NP Una” prezentirali su poodavno prezentaciju idejnog projekta za izgradnju žičare, koja bi povezivala srednjovjekovni stari grad Ostrovicu i Kulen Vakuf. Realizacija ovog projekta bi svakako obogatila i turističku ponudu najmlađeg nacionalnog parka u BiH. Naravno, nadamo se maksimalnoj podršci našeg osnivača - Vlade Federacije BiH, kako i Kantonalne vlade, odnosno Grada Bihaća – naglasio je jednom prilikom Amarildo Mulić, direktor JP “NP Una“.
O žičari se dugo pregovara i u Banjoj Luci. Idejni projekat su uradili studenti Arhitektonsko-geodetskog fakulteta. O žičari se zborilo i u Kotor Varoši i Tesliću. Vele – o svemu odlučuju gopoda načelnici općinski…Urađen je i višemilionski projekat. Kažu, vrijedan čak četiri miliona eura! Planirano je da početna stanica gondola bude kod hotela Hajdučke vode, na 803 metra nadomorske visine… I iz Trebinja javljaju da taj grad takođe dobija žičaru! Dodaju da će ona povezati uži centar grada i planinu Leotar. Riječ je o žičari dugoj nekoliko kilometara.Vrijednost i ovog projekta je višemilionski! Zvaničnici grada Trebinje izrazili su spremnost da učestvuje u ovom važnom projektu. I u Vlasenici sanjaju žičaru. Vele - lokacija je kod Igrišta. Spominjala se šestosjedna žičara vrijedna 24,6 miliona maraka. Nedavno je najavljivano da će u ovoj, dakle 2024. godini, na vlaseničkim “Igrištima”, biti uloženo 32 miliona maraka. Nekoliko dana kasnije vlasenički zvaničnici ispravili su finansijsku cifru kazavši da treba osigurati 42 miliona konvertibilnih maraka, a nekoliko dana nakon toga, javno je spomenuta nova vrijednost, koja iznosi oko 55 miliona KM.…
Očito, Igman, Bjelašnica, Jahorina, Trebević, Vlašić… godinama na djelu nižu uspjehe. Valjda i drugi krenu sličnim putem. Kad – tad…
