NAJVEĆE I NAJLJEPŠE BOSANSKE PLANINE
U ovom broju ABC Djece vodimo vas nakratko, dragi čitaoci, u bosanske planine. Poznato vam je od ranije da je naša zemlja bogata prirodnim ljepotama, koje skriva u svojim dušama i srcima. Nećemo pomenuti sve, jer ih ionako ima i previše. Predstavićemo vam samo nekoliko njih, koje, ne samo da zadivljuju svojom ljepotom, već i svojim ekološkim značajem za cijelu našu državu Bosnu i Hercegovinu, ali i balkanski region.
Među najbolje, najljepše i najraznovrsnije bosansko-hercegovačke planine ubraja se Prenj, koji je smješten u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Riječ je o planinskom lancu, poznatom nadaleko po svojim visokim vrhovima i strmim liticama. Najviši vrh Prenj planine je Zelena glava, koja doseže visinu od dvije hiljade i stotinu i petnaest metara nadmorske visine. Prenj je omiljeno odredište za planinare i ljubitelje prirode, zbog svoje “divlje” ljepote i netaknute prirode! Osim što je najljepši, Prenj je i najatraktivniji, a istodobno i najsuroviji među ostalim planinama u našoj domovini.
Smješten je u srcu dinarskih planina, u sjevernom dijelu Hercegovine. Leži u luku - sa sjeverozapada, rijeke Neretve, od Glavatičeva kod Konjica, do Bijelog Polja, kod Mostara, a sa jugoistočne strane. Omeđen je planinskim masivima Veleža, visokim hiljadu i devetsto šezdeset i devet metara, te Crvnjom, visokom 1921 metar i Visočicom izrasloj na 1964 metra. Okružuju ga prirodna i vještačka jezera: Boračko i Jablaničko jezero, te Grabovičko, Salakovac, kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka.
U podnožju planine smještena su tri prelijepa grada: Konjic, Jablanica i Mostar, iz kojih vode markirani putevi do planinarskih objekata i visova masiva. Gotovo svi prilazi Prenju počinju iz kanjona konjičke Bijele, te Idbra, Šanice, mostarske Bijele i Potoka. Dobro uređeni brojni šumski putevi vode do planinskih dolina, sa kojih se polazi u centralni dio planine.
S’ terenskim vozilima ti pravci su iz Konjica, preko Boraka, do Ruišta, u dužini od 35 kilometara. Zatim iz Konjica, preko Rapta, u dolinu Tisovice, vodi nas put dug dvadeset i pet kilometara, a ista, dužina, iz Konjica, preko Boraka, vodi do Borašnice. Iz pravca Jablanice, preko potprenjskih sela, do ispod vrha Cetine, ima takođe dvadeset i pet kilometara.
Prenj spada u visoke planine Bosne i Hercegovine. Vjerovali ili ne - u Ledeno doba Prenj je bio pod ledom iznad 1500 metara visine! Tu su bili glečeri Otiš, dužine pet do šest kilometara i Tisovica četiri, do pet kilometara. Ova biser planina odlikuje se lijepim vrhovima, vijugavim zubčastim grebenima, te velikim i strmim stranama.
U kanjon Neretve Prenj se spušta djelimično strmim odsjecima i do osamsto metara visine. Neki vrhovi ove planine zaobljeni su i pokriveni klekovinom, pa se zato i zovu Zelene Glavice.
Vrhovi Prenja su interesantni i privlačni za planinare, koji vole pejsaže išarane bijelim snijegom i zelenilom klekovine. Ispod njih se vide pojasevi četinarskih i listopadnih šuma, kanjoni Neretve, Drežanke, Doljanke, Čvrsnice, Čabulje, Veleža, Bjelašnice, Zelengore, brda Humine i Jadranskog mora. Pogled se pruža stotinama kilometara i blago nestaje u čarobnim daljinama.
Idemo sada do Čvrsnice planine, koja se prostire iznad Mostara i poznata je po svom zanimljivom reljefu i prekrasnim pašnjacima. Riječ je o najvećoj planini u našoj domovini, smještenoj u sjevernom dijelu Hercegovine, koja se uzdiže iznad dva kilometra i dvjesto metara nadmorske visine i nudi poglede i izazove za istraživače planinskih staza. Naslanja se na općine Mostar, Jablanicu i Posušje i sastavni je dio znamenitog Parka - prirode Blidinje. Njene ljepote privlače planinare iz svih krajeva! U njenoj blizini nalazi se planina Vranj, a najviši vrh ove čarne gore nalazi se na mjestu Pločna, sa dva kilometra i dvjesto dvadeset dva metra visine!
Najzad, podsjećamo vas, poštovani čitaoci, i na najpoznatiju atrakciju u ovom kraju - prirodni fenomen, koji je izrastao stoljećima i zove se “Hajdučka vrata”.
I tako, korak po korak i evo nas na olimpijskoj planini Bjelašnici, najpoznatijoj po skijalištima, koju ćemo pamtiti stoljećima u svijetu bijelog sporta! Nalazi se u središnjem dijelu zemlje Bosne i Hercegovine, južno od šeher Sarajeva, a njeni vrhovi, kao što su Mala i Velika Vlahinja, privlače ljubitelje skijanja zimi i planinare tokom ostalih godišnjih doba. Nalazi se jugozapadno od Sarajeva, udaljena dvadeset i pet kilometara od glavnog bosanskog grada. Oko nje smiješe se njeni susjedi i susjetke - Igman, Visočica, Treskavica i Ivan planina. Riječ je o krškoj gori, oblikovanoj “radom” ledenjaka. Mjesecima je snijeg grli i ljubi. Praktično, od novembra, pa sve do maja! Valjda je zato njeno ime takvo kakvo jeste! Nad tom gorom, na dvije hiljade i šezdeset i sedam metara, nalazi se najviši vrh, kojeg mnogi nazivaju Opservatorijumom, odnosno Meteorološkom stanicom…
Bilo je, jeste, biće i ostaće popularno sarajevsko izletište. Uz planinarenje, hiljade gostiju hrle i forsiraju brdski biciklizam, a u toplijim mjesecima tu je i rafting i takozvani “kanjoning”, na obližnjim rijekama, te zračni urnebes zvani paraglajding. Podno planine uređene su brojne skijaške staze i sportski i turistički objekti, kao i TV toranj na vrhu čudesnog brda…
Mnogi u šali kažu da je naredna planina dobila ime po mostarskom nogometnom timu, ali i obratno: Velež je dobio ime po istoimenoj planini!
Velež planina dominira krajolikom svojim strmim liticama i karakterističnim oblikom. Velež je važan, ne samo zbog svoje prirodne ljepote, već i zbog kulturnog naslijeđa, koje seže duboko u istoriju naše domovine.Velež planina je vapnenačka gora u istočnoj Hercegovini i istočno od grada Mostara i modre rijeke Neretve. Najviši vrh je Botin - 1969 metara, Teleća lastva /1905 metara/, Brasina 1897 metara i Vlačuge, hiljadu i sedamsto pedeset i četiri metra! Duga je trinaest kilometara. Za Velež se kaže da je bezmalo bezvodna planina. U neposrednoj blizini nalazi se i malo glacijalno jezero. Zapadnim podnožjem, a posebno dolinom Neretve, prolaze važan put i željeznička pruga i veza Sarajeva s’ morem.
U ovom kratkom pregledu najljepših bosansko-hercegovačkih planina, da se prisjetimo i Jahorine planine. Riječ je o popularnom skijaškom odredištu. Jahorina se nalazi istočno od Sarajeva i ima vrhove visoke oko hiljadu i devetsto metara. Osim zimskih sportova, Jahorina je poznata po svojim šumama bukve i jele, koje privlače posjetitelje tokom cijele godine. Najviši vrh je Ogorjelica, sa visinom 1916 metara nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do tri metra visokim snijegom. Jahorina spada u red izvanrednih konfiguracija terena, obilja kvalitetnog snijega i pogodne klime, te dvadesetak kilometara staza za alpske discipline i blage padine Rajske doline. Sve je to svrstavalo ovu planinu u red najpoznatijih i najljepših ski centara na ovim planinskim prostorima... Uz sve to, prosječan broj dana sa snježnim pokrivačem/175 dana, od oktobra, do maja!/ čini Jahorinu posebnom! Od Sarajeva je udaljena trideset, a od Pala petnaest kilometara.
Planine Bosne i Hercegovine, ne samo da pružaju spektakularne prirodne ljepote i aktivnosti na otvorenom, već su i važan dio kulturnog i ekološkog identiteta zemlje.
Od Prenja do Jahorine, ove planine ostavljaju snažan utisak na sve one koji ih posjete!
Dođite i vidjećete! Ubjeđeni smo da će Vam biti beskrajno lijepo!
