BOSANSKI JEZIK – ČINJENICA I STVARNOST
Preduga je tradicija bosanskog jezika! Začeci pismenosti na našem jeziku potiču još iz davnina. Kažu – još iz srednjeg vijeka. U prvom planu pominju se glagoljica i posebna vrsta stare ćirilice bosanskog tipa, te bosančica i arebica, kao i starije varijante ćirilice i latinice i savremena ćirilica i latinica, kakva se koristi u najnovije vrijeme.
Sva ta pisma svjedoče bogatstvo bosanske i istorije bosanskog jezika i pismenosti.
Nažalost, bosanski jezik, u međunarodnom okviru, još nema status koji mu pripada, smatraju bosansko-hercegovački jezikoslovci.
Na brojnim susretima i razgovorima o ovoj temi aktuelizirana je činjenica složenosti upotrebe našeg pisma. Često su u našoj javnosti isticani glagoljični i tekstovi iz srednjovjekovnog perioda i arebice, koja je izuzetno bogata. Uz to, u više navrata i na više mjesta, predstavljeni su i spomenici, svojevrsni dokumenti, koji su nastali na savremenim pismima: na ćirilici i latinici. Sve to govori kroz historiju o našem velikom jezičkom prostoru, koji je, van svake sumnje, složen.
Naša domovina ima duboke historijske jezičke korijene, te različite jezike i pisma. Kroz naše krajeve prodefilovali su kroz historiju brojni osvajači, koji su ostavili upravo u jeziku i u pismu svoje svježe historijske tragove.
Van svake sumnje, o tradiciji bosanske pismenosti može se govoriti tek nakon dolaska Slavena na be-ha prostore i njihovog postepenog stapanja sa zatečenim stanovništvom i to od kraja Šestog i početka Sedmog stoljeća.
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine stoljećima su se razvijali procesi konstituisanja bosanske etno-jezičke zajednice, kao i prvi oblici srednjovjekovne bosanske države! Nesporno da je ogromno bogatstvo bosanske pisane baštine činjenica, o kojoj se, nažalost, još uvijek premalo zna. Stoga, treba i dalje činiti sve kako bi se negiranje bosanskog jezika od strane susjedstva suzbijalo i obesmišljavalo i nametnuo značaj našeg jezika širom svijeta. Činjenica jeste i biće, dok je svijeta i vijeka, da Bosanska pisana tradicija i značaj bosanske jezičke prošlosti dokazuje zbilju bosanskog jezika i njegovu historijsku i kulturnu utemeljenost. Podsjećamo, akademik Esad Duraković, nakon prevoda Kur’ana, kazao je: “Zanosno učenje Kurana i njegov Božanski Smisao prate me otkako znam za se. Cijeli svoj radni vijek posvetio sam arapskom jeziku i arapsko-islamskoj kulturi, ali nikada nisam pomislio da ću se odvažiti na tako težak i rizičan poduhvat, kao što je prevođenje Kur’ana. Onda sam - negdje u popodnevu svoje životne dobi - osjetio tako snažan poriv da mu se nisam mogao oduprijeti. Završavajući prijevod Kur’ana na bosanski jezik, osjećam se sretnim što sam pokušao odgovoriti tom porivu, ali istovremeno osjećam zebnju zbog mogućih propusta ili manjkavosti, koje moj prijevod nosi, jer dobro znam da ovaj izborni tekst ostaje iznad svakog prevodilačkog podviga. Na to mogu reći samo slijedeće: Molim Boga da me sačuva ljudske zluradosti”, kazao je jednom prilikom akademik Duraković.
Odavno se zna da su Bošnjaci autohtoni evropski narod, koji njeguje islamsku tradiciju i svoj bosanski jezik. Bošnjaci su izvorni govornici više dijalekata štokavskog narječja, takvog novoštokavskoga ikavskog, takozvanog bosanko-dalmatinskog i šćakavsko ijekavskoga ili istočno-bosanskog dijalekta, kojim govore Bošnjaci, ali i Hrvati, te novoštokavskoga ijekavskoga, takozavnog istočno-hercegovačko-krajiškiog, kojeg dijele sa tri naroda – Srbima, Crnogorcima i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog, takozvanog zetsko-južnosandžačkog dijalekta, kojim govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima je zanemariv.
Zbog procesa jezične asimilacije nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinog dijalekta, ali je kristalno jasna činjenica da je bosanski jezik više stoljeća imao svoje pismo bazirano na grčkom pismu, zvanom Bosančica, te da je postojala i posebna bosanska vrsta arapskog pisma, koja se zvala arabika, na kojoj je i stvorena poznata alhamijado književnost!
KONAČNO BOSANSKI JEZIK I U JANJI
Pune dvije godine roditelji učenika iz bijeljinske Janje borili su se za svoj - bosanski jezik!
Upornost se konačno isplatila, potvrdio je njihov advokat Haris Kaniža i naveo da je nadležni
sud dao nalog manjem be-ha entitetu da se ta diskriminacija ukloni i osigura pravo upotrebe
bosanskog jezika, kako u nastavnom procesu, tako i u svim dječjim dokumentima.
