BIH NA PUTU ZA EVROPSKU UNIJU
Evropska komisija preporučiće 21. marta Evropskom vijeću da započne pregovore sa predstavnicima Bosne i Hercegovine o pristupu Evropskoj Uniji, potvrdila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Layn. Prema njenim riječima, naša država ostvarila je u posljednjih nekoliko godina najveći napredak. Ona je izjavila da će se naša zemlja pridružiti Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, te Moldaviji i Ukrajini, koje su takođe na istom putu.
Podsjećamo vas, dragi čitaoci, da je našoj zemlji, krajem decembra 2022.godine, dodijeljen status kandidata. Evropska Komisija je sredinom ovog mjeseca podnijela izvještaj, ali i ukazala na potrebu da se ispuni neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Komisija je iznijela pisani izvještaj o Bosni i Hercegovini, a Moldavija i Ukrajina očekuju usmenu procjenu do kraja marta mjeseca dvije hiljade i dvadeset i četvrte godine.
Otvaranjem pregovora 21. marta širom će se otvoriti vrata našoj zemlji i osnažit finansijska i politička podrška Evropske Unije našoj zemlji. Takođe, očekuje se i sigurnosna stabilnost Bosne i Hercegovine, te povećanje investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Na domaćem planu za očekivati je da će entitetske i kantonalne vlasti morati učiniti sve kako bi se prilagodili standardima, koji vrijede u zemljama Evropske Unije.
MEĐUNARODNI AERODROM SARAJEVO:
NA POMOLU REKORDNA GODINA!
Iz godine u godinu Sarajevski aerodrom bilježi rekorde! Prema najnovijim izvještajima, pred olimpijskim gradom je rekordna ljetna sezona! U prodaji mart - oktobar 2024, broj sjedišta dosegnuće čak dvanaest novih linija i - milion i šesto hiljada sjedenja!
Samo u februaru ove godine, u kojem je obilježavana četrdeseta godišnjica Sarajevske Zimske Olimpijade, Aerodrom Sarajevo je ostvario preko 75 hiljada posjetilaca u avionskom saobraćaju. Ili, dvadeset hiljada više nego u istom mjesecu prošle godine, a četrdeset i jedan posto više nego prije pola decenije!
Dakle, u prva dva mjeseca ove godine naš jedini olimpijski grad i Međunarodni aerodrom u njemu ostvariće čak preko stotinu i pedeset i dvije hiljade putnika. U isto vrijeme provedeno je takođe preko “1.746 operacija” i 467 tona karga.
I KAD SLETIŠ - PRAVAC NA ĆEVAPE!
Brojni sarajevski hoteli, ćevabdžinice i burekčinice rade punom parom, a pune se danonoćno i brojni hoteli, muzeji i drugi znameniti objekti olimpijskog grada.
A kao da smo kao jučer i sami “punili stomake” u ovdašnjoj prvoj sarajevskoj ćevabdžinici, zvanoj “Taškent”, ili upoznavali druge, koji su nicali kao pečurke nakon kiše. Ili, kada smo upoznavali velikane tadašnje - čuvene buregdžije Haseta, Ibru i Ferhatovićevu ćevabdžinicu „PETICU“…
I brojne druge uspješne sarajevske ćevabdžije, koji se 2024-te, što u zbilji, što u šali, kroz smijeh i pune objekte, žale na - prepune radnje!
Šta li bi danas zborile prve komercijalne ćevabdžije Zehra i Hamdija ili njihov nasljednik Đezo i brojni drugi majstori svog zanata, iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća i iz tog vakta i zemana?! Ili onaj bosanski sretnik, čevabdžija sarajevski, čiji objekat je uvršten na “Listu stotinu najlegendarnijih restorana u svijetu”!!!!!!
Za vas, slijedi naše objašnjenje ABC Djeco šta je zapravo ćevap? To su “sitne, ručno valjane kobasice od mljevenog mesa, popularne u mnogim istočno-evropskim zemljama i izvor velikog nacionalnog ponosa u Bosni i Hercegovini” - napisale su ovdašnje ćevabdžije.
Inače, prva ćevabdžinica u Sarajevu i u BiH otvorena je davne 1957. godine. Od tada, do danas, be-ha ćevabdžinice i burekdžinice su unaprijedile proizvodnju brojnih tradicionalnih jela, koja potiču sa naših prostora, a koja su postala simboli bogate bosanske kuhinje! I definitivno – tim tragom su pohrlili u našu zemlju turisti sa svih kontinenata!
Kako se spravljaju ćevapi, pitanje je sad? Ovako. Ćevapi se spravljaju mješavinom mesa janjetine i govedine, a đahkad i đegod i teletine. Začini su luk, biber, so i paprika, koji daju mesu nesvakidašnji ukus. Peku se na roštilju, sve dok ne postanu hrskavi i sočni i mehki iznutra. Uz ćevape “idu” somun i kajmak. Somun je znamenita vrsta hljeba, bez kojeg u Sarajevu ne mogu ni Amerikanci, ni Kinezi, a ni Rusi, a bogami ni poneki Indijanac. A da o Sarajlijama i Bosancima i Hercegovcima i ne govorimo.
Na Baščaršiji se nalazi, uz brojne druge, i banjolučka ćevabdžinica “Kastel!” Pripremljena je prema originalnoj i čuvanoj recepturi. Ovi posebni ćevapi mirišu na Banjaluku i razlikuju se od tradicionalnih sarajevskih ćevapa po svome mirisu.
Banjalučki ćevapi su oblikovani kao savršene pločice od četiri ćevapa u nizu, upletene u višestruke rolade. Ističući se među ostalim ćevapima koji se obično služe i peku pojedinačno.
Travnički ćevapi su, ne samo najbolji u BiH, nego i na cijelom svijetu, tvrde Travničani i svi stanovnici Središnje Bosne. Ako želite živcirati Travničane, recite im brate da su ćevapi u Sarajevu ili Banja Luci - bolji od travničkih.
Zanimljivo je da su ubrzo ćevapi počeli prelaziti granice i napokon se obreli i skrasili se na cijelom Balkanu. A ako ćemo pošteno - tu im je i najljepše, mada naši građani prave i jedu ćevape i u Americi, naročito u Čikagu, gdje sam se namirisao ćevapa u tadašnjem restoranu Balkan, čiji vlasnik je bio Besim Imamović. Drugo tradicionalno jelo je burek, a rame uz rame su mu brojne pite, od bureka, krompiruše i sirnice, do kupusnjače, tikvenjače i zeljanice.
Ćevapi su jedan od neizostavnih simbola Sarajeva, ali i svih gradova diljem domovine. Gotovo da je nepojmljivo da stranci, koji stignu u našu zemlju, ne probaju njegovo veličanstvo ćevap. Oprostite, ali, to je potpuno nevjerovatno.
I još nešto: Ovo jelo još uvijek nije zaštićeno kao poseban proizvod i brend! U Banjoj Luci sada su to odlučili promijeniti pokrenuvši inicijativu za brendiranje banjalučkog ćevapa.
Najzad, ćevapi su jelo broj jedan i u Zenici, Mostaru, Bihaću, Orašju, Brčkom, Trebinju, Goraždu i drugim be-ha gradovima.
I svi kažu uglas: Živio ćevap!
AKADEMIK FERID MUHIĆ O BOSANSKOM JEZIKU
Van svake sumnje, prvi rječnik Bosanskog jezika napisan je gotovo dvjesto godina prije prvog rječnika srpskog jezika! Govoreći o bosanskom jeziku, akademik profesor doktor Ferid Muhić kaže:
– Naš jezik izvorno je autentično bosanski! Nije ni srpski, ni hrvatski; ni srpsko-hrvatski, ni hrvatsko-srpski, kaže akademik i podsjeća na činjenicu da je naš jezik prvi poznati jezik napisan 1626. godine, a štampan pet godina kasnije.
- Gotovo dvije stotine godina prije prvog rječnika srpskog jezika, koji je, na osnovama bosanskog jezika, sačinio Vuk Karadžić, i više od dvije stotine godina, prije nego što je Ljudevit Gaj kodificirao hrvatski književni jezik, bio je takođe pod snažnim uticajem našeg - bosanskog jezika, veli akademik Muhić.
Podsjećamo - bosanski jezik, pod svojim imenom i svojim pismom, nazvanim bosančica, ubilježio je i posvjedočio svoje postojanje još krajem Devetog i početkom Desetog vijeka, na čuvenim Humskim pločama! Istodobno, on je uveliko funkcionirao i kao jezik i kao pismo od vremena Kulina Bana, do otomanske državnosti. Stoga je potpuno jasno koliko je duga tradicija bosanskog jezika i koliko je dubok njegov uticaj na srpski i hrvatski jezik, kaže akademik Ferid Muhić.
Prema njegovim riječima, srpski i hrvatski jezik se oslanjaju na temelje bosanskog jezika i ostaju unutar njegovih gramatičkih, i posebno, semantičkih koordinata.
- Zbog toga je srpski književni jezik istočna, a hrvatski zapadna varijanta bosanskog jezika, što se vidi i iz činjenica da je spomenuti rječnik srpskog jezika Vuka Karadžića zaista naslovljen kao “Rječnik”, a ne “Rečnik”, i da je u njemu isključivo i bez izuzetka upotrijebljen bosanski izgovor. Postoji samo forma “čovjek”, a nigdje “čovek”; “dijete”, a nigdje “dete”; “mlijeko”, “lijepo”, “vrijedno”, a nikada “mleko”,”lepo”, “vredno” i tako dalje, istakao je ovaj ugledni bošnjački akademik.
Na cijeloj teritoriji Bosne naš bosanski jezik je sve do danas ostao prirodna podloga govora koji se historijski konstituisao upravo kao maternji jezik svih stanovnika na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kako za ateiste, tako i za vjernike, bez obzira jesu li oni muslimani, pravoslavci ili katolici, odnosno, izjašnjavaju li se kao Bošnjaci, ili kao ”Bosanski Srbi” ili kao “Bosanski Hrvati”, zaključio je akademik Ferid Muhić.
