AKTUELNOSTI: LJUDI I VRIJEME
ISTINA O GRAMATICI BOSANSKOG JEZIKA IZ 1890-TE
Gramatika bosanskoga jezika štampana je prije stotinu i trideset godina i bila je srednjoškolski udžbenik. Originalni rukopis pronašao je u Arhivu Bosne i Hercegovine profesor Muhamed Šator, koji je objavom temeljnih podataka o Gramatici, razriješio brojne dileme, koje su se kroz istoriju pojavljivale u bosansko-hercegovačkoj javnosti, ali i u njenom susjedstvu.
Originalni rukopis Gramatike bosanskog jezika iz 1890.
Pronalazak rukopisa iz 1890. godine bio je od posebnog značaja za bosanski jezik. Detaljnom stručnom analizom profesor Muhamed Šator ustvrdio je da je Gramatika bosanskog jezika iz 1890. prepravljana na jedan surov način. Mnoštvo netačnih podataka unošeni su u našu lingvistiku i istoriju i na taj način negirali naš jezik.
Naime, u tadašnjoj bosanskoj javnosti “podmetalo” se autoru Gramatike Franji Vuletiću da je, navodno, odbijao objaviti svoje ime i prezime, na koricama Gramatike zbog njenog naziva – Gramatika bosanskog jezika!
Riječ je, ipak, bilo o smišljenoj reviziji jednog važnog jezičkog djela. Profesor Šator došao je do podataka da je rukopis Gramatike mijenjao izvjesni Davorin Nemanić, negdašnji poznati lingvist, inače direktor Sarajevske gimnazije, u kojoj je jedan od predavača bio upravo i pomenuti autor Franjo Vuletić.
Osim precrtavanja imena Franje Vuletića, na naslovnoj strani rukopisa, precrtan je i njezin naziv! Bio je precrtan i cijeli predgovor u knjizi, koji je napisao Franjo Vuletić.
Profesor Šator je dokazao da je Nemanić proizvoljno mijenjao mnoge termine i dopisivao nove, izbacivao cijela poglavlja i vršio intervencije u rukopisu, smatrajući sebe čak i - koautorom Gramatike!
Upornim istraživanjima profesor Šator razriješio je goruće pitanje autorstva Gramatike i pitanje imena jezika u naslovu knjige. Pronalaskom rukopisa, Gramatika je izašla iz „anonimnosti“ i našla svoje mjesto u društvu i nauci, koje joj pripada. Da apsurd bude veći Gramatika bosanskog jezika iz 1870. godine nije bila zastupljena čak ni u programima katedre za jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu!
Bilo kako bilo, profesor Šator je jedan važan bosansko-hercegovački udžbenik, vratio u središte interesovanja bosanske naučne javnosti.
oOo
Reagirajući na učestala falsifikovanja Rječnika i Gramatke bosanskog jezika, Fra Antun Knežević je 1870.godine napisao:
“…Naš jezik je iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata... Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Dončić, pa i Ljudevit Gaj, prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše , kako su oni hotjeli – jedni srpskim, a drugi hrvatskim, a nama nigdje ni spomena!”
oOo
Profesor Muhamed Šator rođen je 1945. godine, u općini Čapljina. Studirao je srpskohrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i završio postdiplomski studij iz lingvistike. Odbranio je doktorsku disertaciju na temu “Jezik i stil Maka Dizdara”.
Bio je profesor i direktor Gimnazije u Stocu, a nakon rata prosvjetni savjetnik u Pedagoškom zavodu u Mostaru. Za života, objavio je i knjigu “Bosanski / hrvatski / srpski jezik u BiH do 1914. godine”. Ovaj vrsni intelektualac, koji je zaslužan za otkrivanje istine o Gramatici bosanskog jezika umro je 2004. godine.
Borba za istinu o bosanskom jeziku traje i dan danas, u prvoj polovini dvadeset prvog stoljeća!
